Prema nekim analizama, trenutačno kroz Afriku ide gotovo 30 milijuna Afrikanaca u seobama i svi sanjaju odlazak u EU. Većina ih je krenula iz zemalja zahvaćenih ratovima ili gladi, Čada, Sudana, Nigera, Somalije, Malija, Mauritanije, Etiopije i Eritreje, a gotovo svi dolaze preko Libije. Cijena koju švercerima plaćaju je od pet do osam tisuća eura.
Zbog nastale situacije oko migrantske krize, koju je najvećim dijelom izazvala Angela Merkel s potporom “elite” iz Bruxellesa, u Berlinu se odvija prava drama.
Njemačka kancelarka Angela Merkel, koja je bila najglasnija zagovornica prihvaćanja migranata, danas je uzdrmanija nego ikada. Zbog nastale situacije, u Berlinu se odvija prava drama, došlo je do raskola između sestrinskih stranaka CDU i CSU po pitanju azila, zbog čega je jučer prekinuta sjednica Bundestaga, piše vecernji.hr
Kancelarka i čelnica CDU-a Angela Merkel zalaže se da se azilska politika mora riješiti na razini svih 28 država EU, a ministar unutarnjih poslova i čelnik CSU-a Horst Seehofer kaže da Njemačka mora uvesti kontrole na granicama i s granica vraćati sve migrante koji nemaju pravo na azil. Isto tako, sve je veći otpor i unutar CDU-a prema ovoj politici kancelarke Merkel jer nitko više ne vjeruje da je nemoguće uskladiti zajedničku migrantsku politiku među 28 zemalja EU, kad se o migrantskoj politici ne mogu dogovoriti ni dvije njemačke sestrinske vladajuće stranke CDU-CSU. To je, kažu, nemoguća misija.
Merkel pak odgovara da će se uvođenjem kontrola na granicama srušiti Kohlovo nasljeđe i ukinuti jedna od temeljnih vrijednosti EU – slobodno kretanje ljudi, smatrajući da je migracijska politika “presudan ispit” za budućnost Europe, u trenutku kada je kontinent zahvatila ozbiljna kriza i kada se čuju prijedlozi o zatvaranju granica. – Za mene je pitanje kako pristupiti migraciji neka vrsta ispita presudnog za budućnost i za jedinstvo Europe – kazala je Merkel, vjerujući kako upravo u ovim trenucima Europa, sučeljena s tim pitanjem koje ju slabi, mora dati odgovor, ne jednostran, nego usklađen, dogovoren na temelju ugovora s drugim zemljama kako bi doista zajednički djelovali.
Bauk migranata kruži Europom. Francuska napada Italiju jer ne želi primiti brodove s migrantima, a Rim kaže da je Pariz licemjeran jer je Italija primila 700 tisuća migranata, a da svi oni koji su krenuli prema Francuskoj Macronova vlada ne pušta u zemlju, nego ih vraća s granice.
U međuvremenu, Italija je zadovoljna što je Španjolska pristala prihvatiti brod sa 629 migranata kojima je pružena pomoć na Sredozemnom moru. “POBJEDA”, napisao je velikim slovima na Twitteru talijanski ministar unutarnjih poslova Matteo Salvini, čelnik Lige, nakon dvodnevne krize usred Mediterana i sukoba Italije, Malte i Francusku. Italija na čiju se obalu od 2015. iskrcalo oko 700 tisuća migranata redovito je optuživala Europljane, pa i kada je na vlasti bio lijevi centar, da okreću glavu od njezinih problema i da su je ostavili samu u migrantskoj krizi.
Prema nekim analizama, trenutačno kroz Afriku ide gotovo 30 milijuna Afrikanaca u seobama i svi sanjaju odlazak u EU. Većina ih je krenula iz zemalja zahvaćenih ratovima ili gladi, Čada, Sudana, Nigera, Somalije, Malija, Mauritanije, Etiopije i Eritreje, a gotovo svi dolaze preko Libije. Cijena koju švercerima plaćaju je od pet do osam tisuća eura.
Prijeti i ponovno otvaranje “balkanske rute” koja se opet aktivira preko Turske i Grčke. Turski predsjednik Erdoğan koji ponovno pušta migrante time radi pritisak na Europu.
Najkonkretniji prijedlog dao je austrijski kancelar Sebastian Kurz, koji se nedavno našao na meti “sultana” Erdogana zbog protjerivanja fanatičnih i ekstremističkih islamskih vođa u Austriji. Kurz se zalaže da se pošalju europske snage pred libijske obale i da se brodovi s migrantima odmah vraćaju u Afriku te da se zatvore vanjske EU granice – grčka i bugarska granica prema migrantima – da se puštaju samo ljudi iz ratnih zona koji imaju pravo na azil. Isto tako, Kurz insistira na strogom razlikovanju migranata i izbjeglica – od ekonomskih useljenika koji u biti ne žele u EU, nego većinom u najbogatije njezine članice i izbjeglica kojima je život ugrožen od rata.
Cijeli članak možete pročitati na Večernjem listu.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
