Mađarska vlada pokrenula je ovaj mjesec veliki program državnih subvencija u sklopu svoje pronatalitetne politike.
Država budućim roditeljima nudi beskamatne kredite do 10 milijuna forinti, nešto više od 33 tisuće eura, uz poček otplate za prvo dijete, otpis dijela duga za drugo i potpuni otpis dugova za treće dijete.
Mjera je dio plana premijera Viktora Orbana za poticanje rasta stanovništva u zemlji s jednom od najnižih stopa nataliteta u Europi. Do sada su se, prema glasnogovorniku vlade, tisuće obitelji prijavile za navedeni kredit, prenosi Life site news.
Kriteriji
Postoje posebni kriteriji koje parovi moraju ispunjavati kako bi se kvalificirali za kredit.
To uključuje da bračni par mora biti u braku, da brak mora biti prvi barem za jednog od supružnika, da je žena u dobi između 18 i 40 godina, a jedan od supružnika mora imati najmanje 180 dana poreznih doprinosa u Mađarskoj.
Bračni parovi koji iskoriste kredit i koji u prvih pet godina ne dobiju svoje prvo dijete ili uopće nemaju dijete, bili bi primorani vratiti cjelokupni iznos.
Prema Katalini Novák, mađarskoj ministrici za obitelj, mlade i međunarodna pitanja, 1300 parova je već dobil kredit zajam. Opisujući mađarski akcijski plan zaštite obitelji, Novak je istaknula da je većina njih zatražila maksimalni kredit od 10 milijuna forinti (33.000 USD). Parovi koji zatraže kredit nakon 12. tjedna trudnoće, automatski mogu obustaviti otplatu na tri godine.
Krediti nisu jedina politika koju mađarska vlada provodi u vezi s poticanjem braka i nataliteta.
Od 1. srpnja mađarske obitelji mogu podnijeti zahtjev za otpis državne hipoteke u iznosu od 33.000 USD kada se rodi drugo dijete, nakon čega slijedi otpis više od 40 milijuna forinti (130 000 USD) za treće dijete, nakon čega slijedi još milijun forinti otpisa za svako naredno dijete.
Potvrđujući vladine politike u kojima dominira Fidesz, Novak je na konferenciji za novinare rekla da proračun za 2020. izdvaja 2,5 puta više sredstava za obitelji od proračuna u 2010. godini. Novak, kojia je i potpredsjednica Fidesza, rekla je da će proračun za 2020. biti “proračun obitelji.”
U svibnju je Dunja Mijatović, povjerenica za ljudska prava Vijeća Europe, kritizirala mađarski pristup obitelji, kao i njihovu politiku prema migrantima.
Tko je Dunja Mijatović iz VE – koja Hrvatsku optužuje za nasilje nad ilegalnim migrantima
“Iako vlada nastoji osnažiti žene kroz sudjelovanje na tržištu rada, fokus novonastalog akcijskog plana zaštite obitelji leži na ženama kao nositeljima djece”, prigovorila je Mijatović. “To nosi rizik od jačanja rodnih stereotipa i instrumentalizacije žena”, ustvrdila je dalje.
Prema Breitbart Newsu, glasnogovornik vlade rekao je da se Zapadna Europa bori s demografskim padom koji će dugoročno dovesti do “katastrofalnih posljedica”. Umjesto toga, Mađarska potiče rađanja, kaže izvor, usredotočujući se na obitelji.
Alternativa Zapadnoj Europi je poticanje imigracije. Stopa plodnosti u Europskoj uniji iznosi 1,6, što je ispod stope od 2,1 koja je potrebna za održavanje stanovništva.
Orbanova ministrica Novak odbacila je optužbe da mađarska pro-natalitetna politika podsjeća na nacizam.
„U Mađarskoj vjerujemo u jake obitelji kao osnovu naše zajednice. Tri puta zaredom stekli smo dvotrećinsku parlamentarnu većinu na demokratskim općim izborima. Mađarski državljani daju nam pravo da zaustavimo ilegalnu migraciju na našim granicama, da ne pustimo masu ekonomskih migranata, već umjesto toga da osnažimo mađarske žene i muškarce u stvaranju potomostva“, rekla je.
Mađarski ministar vanjskih poslova i trgovine Peter Szijjarto rekao je u četvrtak da “Mađarska troši novac na obitelji, a ne migrante.”
Mjatović je, podsjećamo, prozivala i Hrvatsku za “kolektivno protjerivanje i policijsko nasilje nad ilegalnim migrantima” i to pozivajući se na “upozorenja domaćih i stranih nevladinih organizacija”. Hrvatski MUP odbacio je njene navode.
Do sada niti u jednom slučaju nije utvrđeno da su policijski službenici prema migrantima uporabili sredstva prisile. Isto tako nisu potvrđeni navodi da policijski službenici na štetu državljana trećih zemalja čine kaznena djela krađe, istaknuo je MUP u svom priopćenju koncem 2018. godine.
Dunja Mijatović: Bosanskohercegovačka stručnjakinja za medijske zakone
Bosanskohercegovačka stručnjakinja za medijske zakone i regulacije Dunja Mijatović u travnju 2018. preuzela je dužnost povjerenice Vijeća Europe za ljudska prava, priopćeno je iz te institucije.
Mijatović je izabrana na tu funkciju na skupštini Vijeća u siječnju te je prva žena na tom položaju na kojem nasljeđuje Nilsa Muižnieksa koji je na toj funkciji proveo šest godina.
Dunja Mijatović završila je diplomski studij u Sarajevu 1987. godine nakon čega je magistrirala Europske studije na Sveučilištu u Sarajevu, Sussexu, Bologni i Londonskoj školi ekonomije.
S 34 godine osnovala regulatornu agenciju za komunikacije u BiH
Već 1998. godine jedna je od osnivačica regulatorne agencije za komunikacije u BiH, a 2015. godine dobitnica je Medalje Charlemagne kojom se prepoznaje doprinos osobe u medijima u procesu europskog ujedinjenja i razvoja europskog identiteta.
Majka Dunje Mijatović bila srpska predstavnica u Predsjedništvu BiH 1992.-1996., a djed visoko rangirani partizan
Inače, Dunja Mijatović je kći Tatjane Ljujić-Mijatović koja je bila srpska predstavnica u predsjedništvu BiH od 1992. do 1996. godine kojim predsjedao Alija Izetbegović. Bila je veleposlanica BiH pri UN-u 1993. godine te je obnašala dužnosti zamjenika predsjedavajućeg Gradskog vijeća Grada Sarajeva i zamjenika predsjednika Savjeta za obrazovanje pri Federalnom ministarstvu obrazovanja u Sarajevu.
Zanimljivo, Tatjana Ljujić-Mijatović je članica Srpskog građanskog vijeća u BiH za kojeg je šef Tima za koordinaciju istraživanja ratnih zločina i nestalih civila Republike Srpske Staša Košarac izjavio kako ne može govoriti u ime srpskog naroda jer u svojih 16 godina postojanja nikada nije osudilo zločine bošnjačke strane nad srpskim civilima. Uz to je napomenuo kako su ljudi oko tog vijeća cijeli rat u BiH proveli u službi Alije Izetbegovića, stoga se može reći da je njen status među Srbima, sličan statusu Željka Komšića među Hrvatima.
Djed Dunje Mijatović bio je visoko rangirani zapovjednik u partizanskom pokretu tijekom Drugog svjetskog rata.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
