Europska unija ove bi godine mogla primiti više od milijun zahtjeva za azil. Agencija Europske unije za azil (EUAA) objavila je da je samo do kraja lipnja podneseno 519.000 zahtjeva.
Zahtjevi za azilom skočili su diljem EU-a u posljednje dvije godine. U prvoj polovici godine broj zahtjeva porastao je za 28 posto u usporedbi s istim razdobljem 2022. Prošlogodišnji ukupni broj bio je 53 posto veći nego prethodne godine (2021.), prenosi Remix News.
Ovakav priljev rezultirao je značajnim zaostacima jer se države članice bore kako pravodobno obraditi zahtjeve za azilom tako i prihvatiti masu novopridošlica u svojim zemljama. Prema podacima EUAA-e, broj predmeta koji čekaju na odluku porastao je za 34 posto u odnosu na prošlu godinu.
>Meloni najavila veliku strategiju protiv ilegalne migracije
Brojke zahtjeva za azilom druge su najveće u prvoj polovici godine u novijoj povijesti, a nadmašene su samo u prvoj polovici 2016. tijekom početka migrantske krize. Brojke koje je objavila EUAA ne računaju oko 4 milijuna ukrajinskih izbjeglica.
>Migrant nakon monstruoznih ubojstava izjavio da je ‘ubijanje dobra stvar’
“Zajedno, ovi paralelni trendovi predstavljaju značajne izazove EU tijelima za sustave azila i prihvata, toliko da je do lipnja 2023. EUAA nudila operativnu pomoć za 13 država članica”, navodi se u priopćenju za tisak EU agencije za azil.
Europa i dalje podijeljena
Sirija je ostala najpopularnija zemlja podrijetla tražitelja azila u prvoj polovici godine sa 67.000 zahtjeva. To je 47 posto više u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Ovo je najveća brojka primljena od sirijskih podnositelja zahtjeva od 2016. Većina zahtjeva (62 posto) podnesena je u Njemačkoj.
Oko 41 posto dobilo je ili status izbjeglice ili supsidijarnu zaštitu. Međutim, EUAA nije dala podatke o postotku onih kojima je azil odbijen.
Europska unija i dalje je podijeljena oko toga kako se nositi s rastućom migrantskom krizom, pitanjem koje je u konačnici dovelo do pada nizozemske vlade ranije ove godine.
Predloženom paktu o migracijama EU-a, prema kojem će države članice biti obvezne preuzeti udio tražitelja azila ili se suočiti s financijskim kaznama, i dalje se čvrsto protive i Poljska i Mađarska. Poljska planira provesti referendum na tu temu zajedno s nacionalnim izborima u listopadu. Nekoliko država članica otkrilo je da su njihovi sustavi socijalne skrbi zasićeni brojem tražitelja azila koje bi trebali primiti i obraditi, uključujući Belgiju, Nizozemsku i Njemačku.
Tekst se nastavlja ispod oglasa