EU nameće ‘rodnu ravnopravnost’: Tvrtkama koje nemaju dovoljno žena direktorica – slijede kazne!

direktivu
Foto: iStock

U Europskom parlamentu ovog je tjedna usvojena takozvana Direktiva o ženama u upravnim odborima koja državama članicama nameće tzv. “rodnu ravnopravnost”. Direktiva se nije zaustavila na preporukama, već je predvidjela i sankcije za one tvrtke koje se toga ne budu pridržavale. Od “progresivnih zastupnika” u raspravi se moglo čuti i da se ne treba zaustavljati samo na ženama, već kvote uvesti i na temelju etičke pripadnosti, dok su konzervativni zastupnici poručili: ”Ovo je početak kraja. Sada govorimo o spolu, ali zašto ne o rodu? Ili možemo također govoriti o rasi ili etničkom podrijetlu?”.

Prema Direktivi, najmanje 40 % neizvršnih direktorskih mjesta trebale bi zauzimati pripadnice podzastupljenog spola, a predviđene su i sankcije za one tvrtke koje se ne drže pravila koja su u utorak izglasana u Europskom parlamentu. Pravila vrijede za velika poduzeća iznad 250 zaposlenih.

>Raspudić pitao Bošnjakovića o pojmu roda u saborskom kodeksu: Poslušajte odgovor!

Do 30. lipnja 2026. sva velika trgovačka društva uvrštena na burzu u EU-u morat će poduzeti mjere kako bi se povećao udio žena na njihovu čelu, izvijestili su iz Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj.

Cilj Direktive koja je izglasana jest uvesti ”transparentno zapošljavanje u poduzećima kako bi do 30. lipnja 2026. najmanje 40 % neizvršnih direktorskih mjesta ili 33 % svih direktorskih mjesta zauzimale žene”.

>Prof. Vrček: Pouka o rodnoj ravnopravnosti – Tko proizvodi rudarsku greblicu?

Ako se pitate hoće li kompetencije uopće više biti bitne ili će samo spol biti presudan, iz hrvatskog Ureda Europskog parlamenta uvjeravaju da će ”zasluge bi i dalje biti ključni kriterij u postupcima odabira koji bi trebali biti transparentni”.

Nametnuta ravnopravnost

Nadalje objašnjavaju kako će izgledati ova nametnuta ravnopravnost.

”Uvrštena trgovačka društva morat će jednom godišnje nadležnim tijelima dostaviti podatke o rodnoj zastupljenosti u svojim upravnim odborima. Ako se utvrdi da ciljevi nisu postignuti, trgovačka društva morat će obavijestiti nadležna tijela o tome kako ih namjeravaju postići. Uz to, morat će objaviti te podatke na svojoj internetskoj stranici.
Ako to ne naprave, slijede sankcije, pa i one novčane.

Sankcije

”Države članice moraju uvesti učinkovite, odvraćajuće i proporcionalne kazne poput novčanih kazni za trgovačka društva koja ne provode otvorene i transparentne postupke imenovanja. Osim toga, pravosudnim tijelima omogućeno je da ponište izbor članova upravnog odbora trgovačkog društva ako su prekršena načela Direktive”.

Suizvjestiteljica Evelyn Regner austrijska zastupnica iz grupacije Progresivni savez socijalista i demokrata izjavila je: ”Usvajanje Direktive o ženama u upravnim odborima deset godina nakon što je predložena važan je korak ka ravnopravnosti spolova. Napokon dajemo ženama poštenu priliku da budu na najvišim korporativnim pozicijama i poboljšavamo korporativno upravljanje. Žene su inovativne, pametne, snažne i sposobne za mnoge stvari. Uklanjamo jednu od glavnih prepreka ženama da dođu do ‘glavnih poslova’: neformalnih muških mreža. Kompetencija će biti važnija nego ikad prije u postupku odabira, kao i transparentnost.”

Suizvjestiteljica Lara Wolters, nizozemska zastupnica iz grupacije Progresivni savez socijalista i demokrata, dodala je: „U deset godina koliko je ova Direktiva bila na čekanju, sobe za sastanke bile su uglavnom carstvo muškaraca. Ali u onim zemljama u kojima su uvedene obvezujuće kvote imenovano je znatno više žena. S ovim zakonom te zemlje više neće biti iznimke, a ravnoteža spolova u upravnim odborima tvrtki uvrštenih na burzu postat će standard diljem Unije.”
Državama je dan period od dvije godine da implementiraju ovu Direktivu.

Sljedeći koraci

Sad kad su Parlament i Vijeće formalno odobrili dogovor, Direktiva će stupiti na snagu 20 dana nakon objave u Službenom listu EU-a. Države članice imat će dvije godine da je provedu.

‘Inkluzivnost’ i ‘raznolikost’ prema Hélène Dalli, europskoj povjerenici za jednakost, jamče, kako tvrdi, bolje korporativno upravljanje.

Ipak nema jednoglasja

Ipak, Direktiva nije naišla na unisono odobravanje. Nekoliko država, poput Švedske, Slovačke, Mađarske i Estonije, istaknulo je da se Europa ponovno miješa u područja koja nisu njezina odgovornost, nego nacionalne vlade.

Zastupnica Zelenih u Europskom parlamentu Pierrette Herzberger-Fofana smatra da bi se uskoro trebali uključiti i drugi kriteriji, poput etničke pripadnosti. ”Dugoročno gledano, želimo osigurati da postoji paritet na svim pozicijama. To bi bio temelj duginog društva, participativnog i uključivog”, ustvrdila je.

Zastupnica iz grupacije konzervativaca i reformista upozorava: ”Ovo je početak kraja. Sada govorimo o spolu, ali zašto ne o rodu? Ili možemo također govoriti o rasi ili etničkom podrijetlu?”.

Njemačka zastupnica u Europskom parlamentu Christine Anderson iz AfD-a osudila je tekst rekavši da je zakon “korak natrag u marksistički, ideološki, takozvani bolji svijet”.

Lara Wolters je odbacila te prigovore, smatrajući da inkluzivnost i raznolikost moraju ostati “prioritet”.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.