Kohezijska politika EU pridonijet će rastu hrvatskog bruto domaćeg proizvoda (BDP) za osam posto do kraja 2030. godine, objavila je u srijedu Komisija u svom izvješću o koheziji.
“Kohezijska politika ima znatne i pozitivne učinke za Europu u cjelini”, navodi Komisija. Dodaje da bi kohezijski programi za programska razdoblja od 2014.-2020. i 2021.-2027. mogla povećati BDP-a Europske unije za 0,9 posto do kraja 2030. godine, prenosi Hina.
Komisija ističe da su ti pozitivni učinci dugotrajni i da bi do 2043. kohezijska politika mogla pridonijeti rastu BDP-a u EU-u za 0,6 posto. Taj učinak je najveći u manje razvijenim zemljama. Tako će “hrvatski BDP biti viši za osam posto 2030. godine, poljski i slovački za 6 posto, litvanski za 5 posto nego u slučaju da nema kohezijske potpore”.
Trogodišnje izvješće o koheziji u EU
Komisija objavljuje izvješće o koheziji svake tri godine. Riječ je o opsežnom dokumentu od 300 stranica koji daje detaljnu krvnu sliku razvijenosti i stanja EU-a u cjelini, država članica i regija.
>(VIDEO) Most: ‘Borimo se za veća sredstva i šanse za Hrvatsku, građani će kazniti nesposobne koji nisu povukli sredstva koja su trebali’
Najveću pomoć po glavi stanovnika primaju manje razvijene zemlje. Tako je u programskom razdoblju 2014-2020. Estonija imala 404 eura po glavi stanovnika godišnje. Slovačka je imala 381 euro, Litva 358, Latvija 346, Portugal 322, Hrvatska 319 eura.
Financiranje iz kohezijskih fondova predstavlja značajnu injekciju u sva manje razvijena gospodarstva. Doseglo je 2,7 posto BDP-a u Hrvatskoj, 2,6 posto u Mađarskoj i 2,4 posto u Poljskoj, Slovačkoj i Litvi.
U Hrvatskoj veće razlike u razvijenosti među dijelovima zemlje
Izvješće pokazuje da je ostvaren veliki napredak u smanjenju postojećih razlika među državama članicama i regijama. Međutim, razlike u regijama unutar država članica i dalje su velike, a u mnogima se i povećavaju. Najveće razlike u razvijenosti regija unutar država članica su u Bugarskoj, Hrvatskoj i Češkoj. Povećavaju se i u EU15 (prije proširenja iz 2004.), poput u Danskoj, Grčkoj i Francuskoj. S druge strane, razlike se smanjuju u Portugalu, Austriji, Belgiji i Njemačkoj.
Prosječni BDP po glavi stanovnika u 10 zemalja koje su se 2004. godine pridružile EU-u porastao je s 52 posto europskog prosjeka na skoro 80 posto 2023. godine. Stopa nezaposlenosti u tim zemljama u ovih 20 godina pala s prosječnih 13 posto na 4 posto.
>Jedan od 12 modernih vlakova, financiranih iz EU: HŽ-ov elektromotorni vlak do Siska vozio 140 km/h
U deset godina nakon velike financijske krize iz 2009. godine preko 25 posto stanovništva EU-a još živi u područjima u kojima se BDP po glavi stanovnika nije vratio na pretkriznu razinu.
To se odnosi na svo stanovništvo Grčke i Cipra, na 80 posto stanovnika Italije, 75 posto Finaca, trećinu stanovnika Španjolske i Austrije. U većini novih članica BDP po glavi stanovnika vratio se na pretkriznu razinu u gotovo svim regijama. U Rumunjskoj 40 posto, te u Hrvatskoj 25 posto stanovnika žive u regijama gdje to nije slučaj.
Hrvatska među članicama sa snažnom stopom rasta zaposlenosti
Stopa zaposlenosti snažno je rasla u razdoblju od 2013. do 2022., preko 10 posto, u Hrvatskoj, Grčkoj, Španjolskoj i Rumunjskoj. Još je više rasla, 15 ili više posto na Malti i u Mađarskoj.
EU u cjelini napreduje prema zacrtanom cilju o stopi zaposlenosti od najmanje 78 posto za osobe u dobi između 20 i 64 godine. Neke od njih su već na 80 ili više posto – Nizozemska, Švedska, Estonija, Češka, Njemačka, Malta, Mađarska i Danska. Najmanji rast stope zaposlenosti imala je Italija, pet posto, koja je 2022. godine imala najnižu stopu u EU-u – 65 posto.
U više regija u državama članicama, među njima i u Panonskoj Hrvatskoj, stopa zaposlenosti bila je ispod 66 posto 2022. godine.
U sve četiri hrvatske administrativne regije, zatim u svim regijama u Grčkoj, Rumunjskoj i Bugarskoj bilo je ispod 85 posto djece koja sudjeluju u obveznom predškolskom odgoju. Francuska, Belgija, Danska, Irska i Španjolska i većina njihovih regija već su dostigle zacrtani cilj od 95 posto djece u dobi između tri godine i školske dobi koja su upisana u predškolski odgoj.
>Milanović: ‘Moramo prestati ovisiti o EU fondovima. Orban? Nije opasnost za Hrvatsku’
Što se tiče dostupnosti osnovnih škola na manje od 15 minuta hoda, Hrvatska, zajedno s južnim i istočnim regijama u Njemačkoj, Latviji i Litvi stoji loše. Ispod 20 posto djece imaju osnovnu školu na manje od 15 minuta hoda. Na jugu i istoku Španjolske, zapadu Italije, Nizozemskoj, sjevernoj Francuskoj preko 80 posto osnovnoškolske djece žive na manje od 15 minuta hoda od svoje škole. U većim gradskim centrima također je veći postotak djece koja žive u blizini svojih škola.
Hrvatska u naprednijoj fazi programa obrazovanja odraslih
EU je zacrtao cilj da svake godine do 2030. godine u programima osposobljavanja, prekvalifikacija i doškolovavanja sudjeluje 60 posto zaposlenih osoba. Komisija navodi da su Hrvatska, Francuska, Belgija, Litva i Grčka u naprednijoj fazi provedbe programa individualnih računa za učenje.
Individualni računi za učenje osmišljeni su kao sredstva kojim se pojedincima pruža mogućnost i poticaj za sudjelovanje u osposobljavanju relevantnom za tržište rada. Time bi se olakšao i njihov pristup zapošljavanju ili ostanak na tržištu rada. Individualni računi za učenje pružaju radno sposobnim osobama proračun za osposobljavanje kako bi mogle poboljšati svoje vještine i zapošljivost.
Onečišćenje zraka jedan je od većih uzroka prerane smrti i raznih bolesti, posebice kada su u pitanje fine čestice promjera ispod 2,5 milimetra (PM2,5).
Procjenjuje se da su 2020. godine te fine čestice uzrokovale 253 tisuće preranih smrti u EU-u.
Procijenjeni utjecaj najveći je u regijama gdje izgaranje krutog goriva uzrokuje visoke razine PM2,5, uglavnom u Bugarskoj, Hrvatskoj, Poljskoj, Slovačkoj, Mađarskoj i Rumunjskoj.
Najmanji utjecaj je u skandinavskim regijama, gdje su razine PM2,5 dosta niske.
Rast stanovništva u većim gradovima, pad u ruralnim sredinama
Pandemija covida -19 znatno je poboljšala širokopojasnu povezanost u većini regija. Učinkovitost fiksnih mreža je poboljšana u svim državama članicama u posljednje tri godine. Hrvatska, Cipar i Grčka imaju najmanje brzine širokopojasnih veza.
EU bilježi rast stanovništva u glavnim i većim gradovima te obalnim područjima. Istodobno se smanjuje broj ruralnog stanovništva, posebice u Hrvatskoj, Portugalu, Španjolskoj, Bugarskoj, Rumunjskoj i baltičkim zemljama.
Komisija navodi da se stanovništvo u EU-u sve više koncentrira u većim gradovima, smanjuje u ruralnim područjima te da se ne očekuje da će se taj trend preokrenuti. Međutim, prosječna brzina urbanizacije ponešto će se smanjiti, posebice u zemljama koje su već visoko urbanizirane.
Nastavlja se pad broja stanovnika
Procjenjuje se da će broj stanovnika u dobi do 19 godina do 2040. godine biti smanjen za preko 9 posto, a u nekim zemljama poput Litve, Latvije, Poljske, Rumunjske, Hrvatske, Bugarske, Italije i Španjolske još i više.
>Okrugli stol ‘Quo vadis, demografija?’ 11. srpnja: Sudjeluju Strmota, Šterc...
Veliko i ustrajno smanjenje broja osoba u dobi do 19 godine smanjit će potrebu za školama, što će dovesti do toga da će djeca dulje putovati do njih. Dosta škola zatvarat će se posebice u ruralnim područjima, gdje su udaljenosti već sada relativno velike. To predstavlja znatan izazov u pogledu dostupnosti škola.
U ruralnim i udaljenim regijama slabo se koriste e-usluge, što je povezan s pristupom internetu, nedostatku infrastrukture za e-usluge, niskim razinama digitalnih vještina.
Tijekom 2023. godine oko 6 posto stanovništva u EU-u u dobi između 16 i 74 godine uopće nije koristilo internet. U Hrvatskoj je taj postotak još veći (14 posto), Grčkoj i Portugalu 13 posto, Bugarskoj 12 posto.
Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr
 za osam posto do kraja 2030. godine, tvrdi EK){kind=link}