Hrvatska se protivi ukidanju jednoglasnosti u donošenju strateški važnih europskih odluka, rekao je u četvrtak predsjednik Hrvatske vlade Andrej Plenković na sastanku s predsjednikom Europskog vijeća Charlesom Michelom uoči konzultacija u manjem krugu europskih čelnika u Zagrebu.
Plenković je pritom rekao kako ne može odgonetnuti izjavu ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog kako Rusija namjerava pokrenuti rat između dviju država u jugoistočnoj Europi.
Na konzultacijama sudjelovali Plenković, Michel, Meloni, Morawiecki i Abela
Michel je u Zagrebu boravio u cilju konzultacija na kojima su, uz njega i Plenkovića, sudjelovali predsjednica talijanske vlade Giorgia Meloni, predsjednik poljske vlade Mateusz Morawiecki i njihov malteški kolega Robert Abela.
Europsko vijeće odlučuje jednoglasno, a Vijeće Europske unije se tim načelom koristi pri donošenju odluka o nizu “osjetljivih” pitanja poput vanjske i sigurnosne politike, financija, dijela odredbi u pravosuđu i unutarnjim poslovima, članstva u EU-u i drugih.
>Hrvatska protiv ‘opasnog prijedloga’ Njemačke u EU: Ne želimo odluke konsenzusom već jednoglasno
Unutar Europske unije traju rasprave treba li se jednoglasnost zamijeniti kvalificiranom većinom kako bi se odlučivanje saveza ubrzalo, no tome se protivi niz država.
Plenković je na konferenciji za medije s Michelom, rekao da Hrvatska “nije za to”, prenosi Večernji list.
Plenković ‘nije za to’, Michel kaže kako je ‘jako oprezan’
“Smatramo da smo u boljoj poziciji, u nekakvim potencijalnim situacijama, zaštititi nacionalne interese ukoliko pravilo jednoglasnosti postoji”, rekao je.
Michel je kazao kako je riječ o “jako važnom alatu koji osigurava da ostanemo ujedinjeni” te da je to funkcioniralo u donošenju odluka tijekom kriza poput pandemije koronavirusa ili rata u Ukrajini.
>Andrijanić: Dokument o reformi EU-a prošao je ispod radara i Hrvatskoj, a iznimno je važan
Predsjednik Europskog vijeća istaknuo je da je “jako oprezan po tom pitanju”, ali da EU mora pronaći “pravu ravnotežu između jedinstva i brzog odlučivanja”.
Natuknuo je da bi reforma odlučivanja mogla ići ne u smjeru kvalificirane većine, nego protiv zloupotrebe veta.
Michel je u Banskim dvorima rekao kako je EU trenutno suočen s tri šoka – klimatskim i tehnološkim promjenama te ugrozama za multilateralni poredak temeljen na pravilima.
Naglasio je potrebu jačanja europskog suvereniteta, kroz osnaživanje ekonomskih temelja EU-a te njene sigurnosne arhitekture.
Zagreb treća postaja na Michelovoj turneji
Zagreb je bio treća postaja turneje predsjednika Europskog vijeća Charlesa Michela u okviru koje odrađuje konzultacije sa svim čelnicima zemalja članica kako bi do lipnja sljedeće godine sastavio petogodišnju stratešku agendu Europske unije, piše Jutarnji list.
Ta će agenda sadržavati ključne prioritete s kojima će se EU baviti u budućem institucionalnom ciklusu nakon europskih izbora i početka mandata nove Europske komisije i novog predsjednika Europskog vijeća. Slične sastanke je imao proteklih četiri dana i u Berlinu i u Kopenhagenu.
>Višnja Starešina: ‘Plenković, opčinjen Bruxellesom, ne vidi razliku između Mikea Pompea i Charlesa Michela’
Sigurnosni izazovi, revizija sadašnjeg višegodišnjeg financijskog okvira EU koji istječe 2027., svjetski poredak koji se narušava nakon ruske agresije na Ukrajinu, kao i proces proširenja Europske unije su bile među glavnim temama u Zagrebu a one i jesu trenutni ključni prioriteti Unije.
EU, a pogotovo predsjednik Vijeća Charles Michel, vratili su proširenje na sam vrh prioriteta Unije. Ali treba osigurati da to ostane tako i nakon promjena na čelnim pozicijama u EU institucijama.
Problematična pitanja vezana uz proširenje
A kada se govori o proširenju to više nije samo tehničko pitanje gdje se gleda ispunjavanje kriterija iz pojedinih poglavlja, već i geostrateški alat za jačanje EU iznutra i jačanje uloge u svijetu.
Za uspješno djelovanje EU ubuduće, kada sa sadašnjih 27 bude imala 36 ili više država potrebna je i unutarnja reforma čitave integracije.
I tu neće biti lako postići konsenzus jer se manje zemlje protive ideji ukidanja veta pri donošenju ključnih odluka u Vijeću, iako je upravo taj prijedlog najčešće spomenut kao ključno rješenje koje će spriječiti paraliziranje Europske unije.
Hrvatski premijer Plenković ponovio je da se i Hrvatska tome protivi jer smatra da to pravo jamči zaštitu nacionalnih interesa svih članica.
žA da je proširenje nužno radi jačanja mira i sigurnosti u Europi ponovili su i u Zagrebu i premijer Plenković i njegovi gosti.
Namjerava li Rusija izazvati rat u jugoistočnoj Europi?
Komentirali su i izjavu ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog koji je rekao kako on ima informacije da Rusija planira izazvati sukob na zapadnom Balkanu. I Plenković i Michel su rekli da će zapadni Balkan biti sigurniji samo proširenjem Europske unije.
Plenković je rekao da takvih žarišta u neposrednom susjedstvu Hrvatske “nažalost može biti više” te da ne može “dešifrirati” na što je ukrajinski šef države točno mislio.
>Geopolitička analiza: Hoće li Rusija opet započeti svjetski rat preko Srbije ili obrnuto?
“Samo čvrsto sidrenje zemalja u našem susjedstvu u europski proces jamči mir i sigurnost”, rekao je Plenković i ponovio kako Hrvatska čini maksimalne napore da se međunarodna zajednica više angažira na zapadnom Balkanu.
“Zadnje što EU treba je još jedna kriza, još neki rat, još jedno žarište”, zaključio je Plenković.
Nedavni upad teško naoružane srpske paravojne skupine na sjever Kosova i situacija u BiH bili su upozorenja za EU i NATO koliko lako stvari u u tome području mogu izmaći kontroli i da od toga može profitirati Rusija.
Michel će prijedlog buduće strateške agende EU predložiti čelnicima zemalja članica, a on bi mogao biti usvojen na summitu EU u lipnju sljedeće godine, kada se održavaju i europski izbori.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
