“Suverenitet, kontrola granica i useljavanja kao prvi uvjet suverenosti, korekcija loših učinaka globalizma posebno na gospodarstvo i standard pučanstva, uz odmak od licemjerja političke korektnosti. To je karta na kojoj je novoustoličeni američki predsjednik ne samo dobio izbore, već postao izvor nadahnuća mnogim političarima i pokretima u samoj Europskoj uniji”, piše Ivica Šola u novoj kolumni u Slobodnoj Dalmaciji.
“Učinci Trumpova preokreta i napad na mnoge temeljne dogme globalizma te uhodane geopolitičke sheme posebno su vidljivi u prošlotjednom govoru britanske premijerke Therese May o Brexitu. Dok je sama May, kao i dobar dio britanskih dužnosnika, sve donedavno lutala u modalitetima kakav izlazak žele, ne znajući bi li piškili ili kakili, odnosno izići iz EU-a, a zapravo zadržati mnoge veze, May je prošli tjedan bila više nego jasna: izlazak Britanije iz EU neće biti “soft”, nego “hard”.
Naime, Europska unija počiva na četiri pilastra, a tu su slobodno kretanje roba, usluga, kapitala i osoba. Dok je Bruxelles slao poruku Londonu kako ne može birati koji od ta četiri pilastra zadržati, ili sve ili ništa, Theresa May rekla je – ništa, odlazimo, jedinstveno europsko tržište nije jedini oportunitet za Britaniju koja želi biti globalna, ali i “kontrolirati broj useljenika koji dolaze u Veliku Britaniju”.
Johnsonov znak
Ministar vanjskih poslova Boris Johnsonšalje potom jasan znak gdje Britanija ide nakon Brexita, Trumpu u krilo, te odlazi u New York i, kako je donio BBC, sastao se s ključnim Trumpovim ljudima, strategom Steveom Bannonom i Jaredom Kushnerom. Potom Trump preko Twitera šalje poruku kako bi živopisnog Faragea, ex lidera protueuropskog UKIP-a, jednog od najvećih zagovornika izlaska Britanije iz Europske unije već dugi niz godina, rado vidio kao britanskog veleposlanika u Washingtonu.
Ne treba smetnuti s uma da je premijerka Theresa May, prije ovog svog “odlučnog ne” Europskoj uniji, tijekom predsjedničke kampanje u Sjedinjenim Državama bila iznimno kritična prema Trumpu i njegovim pozicijama. Tako je njegov stav prema imigracijama, stav koji sada sama zagovara, i muslimanima nazvala “uvredljivim, beskorisnim i pogrešnim”.
Danas pak prema Trumpu gleda kao rješenju za Britaniju nakon Brexita, što je Johnson svojim sastankom s Trumpovim ljudima jasno dao do znanja. Ni Trump nije bio neaktivan, pa je rekao da Theresu May želi susresti odmah na proljeće jer je Velika Britanija i tako “stari i vrlo posebni saveznik Sjedinjenih Američkih Država”. Trumpova “proljetna želja” za susretom s britanskom premijerkom poklapa se, što nije slučajno, sa započinjanjem procesa Brexita koji istječe 31. ožujka.
Theresa May, koja nije ni populistica niti ekstremistica, svojim zadnjim govorom, kao i volja naroda u kontekstu Brexita, kažu kako Trump nije samo važna politička činjenica, Trump je postao norma. Njegov antiglobalizam, kao i cjelokupna “doktrina trumpizma” se širi Europom poput virusa, a svi oni koji podcjenjuju mogući raspad Europske unije su neozbiljni, jer baš je Europska unija nastala kao odgovor na globalizaciju globalizacijskim metodama.
Zavidni političari
Zato je Trump postao uzor mnogim političarima u Europi koji i na Trumpa, a dijelom i na Brexit, gledaju sa zavišću. Mnogi na tom tragu govore, ako je uspio Trump, zašto ne bismo i mi. Orban se već davno odredio prema Trumpu, u Francuskoj Marina Le Pen ne skriva da joj je mila “doktrina trumpizma” s naglaskom na suverenitet nasuprot briselskom centralizmu koji je samo njemački instrument, što tvrdi i Trump.
U Nizozemskoj Geert Wildersnakon Trumpova intervjua Timesu i najave drugih “Brexita”, već poziva na “europsko proljeće” s krajnjim ciljem rušenja Europske unije. U Italiji istu atmosferu suverenizma i antibriselske retorike potkuruju Salvini i Meloni jer, kažu, Trump je pokazao “da narod može pobijediti politički i medijski establišment”. U njemačkoj Frauke Petry, najveća neprijateljica Angele Merkel, trijumfalno na uspon Trumpa u Bijelu kuću pjevuši kako se radi o “danu koji je promijenio Sjedinjene Američke Države, Europu i svijet.” Što god tko mislio o ovoj čudnovatoj gospođi, nakon Trumpova ustoličenja više ništa neće biti isto.
Što će biti sutra vidjet ćemo. No u cijelom tom preslagivanju karata Europska unija ima samo dva rješenja, ili će se raspasti, ili se stubokom promijeniti i prilagoditi novim okolnostima.”
Cijelu kolumnu pročitajte u Slobodnoj Dalmaciji.
