Ovogodišnji izbori za Europski parlament deseti su po redu, a osim na posljednjim izborima, bilježi se konstantan pad izlaznosti. U Hrvatskoj izlaznost i dalje među najnižima u EU.
Zastupnici u Europskom parlamentu biraju se svakih pet godina. Prvi izbori održani su 1979., a posljednji 2019. godine. U Hrvatskoj, koja je Europskoj uniji pristupila 1. srpnja 2013., dosad su održani troji izbori za EP, 2013., 2014. i 2019. godine.
Pravo sudjelovanja na izborima za EP ove godine ima oko 350 milijuna građana EU. Oni će izabrati ukupno 720 zastupnika. Sukladno načelu “depresivne proporcionalnosti”, veće zemlje daju veći broj zastupnika, ali manje zemlje imaju veći broj u odnosu na broj birača. Najveći broj zastupnika daje Njemačka, njih 96, a najmanji, po šest, Cipar, Luksemburg i Malta. Hrvatska u Europskom parlamentu ima 12 zastupničkih mjesta.
>Izbori za EU parlament: Skok izlaznosti 2019. bio je iznimka ili početak trenda?
U nekim članicama postoji obveza sudjelovanja na izborima. To su Belgija, Bugarska, Cipar, Grčka i Luksemburg. Sukladno tome, u tim je zemljama i izlaznost na izbore u pravilu veća nego u drugim članicama.
Izlaznost u Hrvatskoj među najnižima
Prvi izbori za članove Europskog parlamenta održani su u Hrvatskoj 2013., a zastupnici su se birali samo na godinu dana budući su iduće godine slijedili redoviti izbori. Na tim prvim izborima sudjelovalo je samo 20,83 posto birača.
Na izborima 2014. u Hrvatskoj je glasovalo tek 25.24 posto birača, dok je izlaznost 2019. jedva prešla 30 posto.
Od 1979. godine i prvih izbora za EU parlament kad je izlaznost na razini cijele Unije bila 62 posto, do 2014. godine kad je iznosila 42 posto, izlaznost je bila u konstantnom padu.
Međutim, na izborima 2019. dogodio se značajan porast izlaznosti birača u odnosu na 2014.; izašlo je 50.6 posto birača ili 8 posto više u odnosu na 2014.
>Vučemilović upozorava: Evo zašto su parlamentarni i EU izbori jednako važni
Različite okolnosti i pojedinosti izbornih zakona u različitim državama dovele su do nejednolike izlaznosti u državama članicama: najviši odaziv bio je u Belgiji (88 posto), a najmanji u Slovačkoj (23 posto). Osim Belgije, velika izlaznost zabilježena je i u Luksemburgu i Malti. Najmanja je, uz Slovačku, bila u Češkoj, Sloveniji, Hrvatskoj i Portugalu. Postizborna istraživanja pokazala su kako je do rasta izlaznosti došlo u svim dobnim kategorijama birača.
Pozitivan skok bio je najveći kod mladih do 25 godina – 14 posto. Ta činjenica, kao i skok od 12 posto u populaciji od 25-39 godina, daje naslutiti kako ovi izbori nisu bili izoliran slučaj, odnosno da slijedi rast izlaznosti na budućim izborima.
Veći odaziv 2019. rezultat je i većeg osjećaja građanske dužnosti koji odražava veću važnost izbora te signalizira kako se europski parlamentarni izbori sve više smatraju bitnima.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
