Macrona optužuju da je skrenuo udesno zbog zakona protiv islamizma i separatizma

epa06058011 France's President Emmanuel Macron reviews troops during a medal presentation ceremony to French military personnel at the Hotel des Invalides, in Paris, France, 30 June 2017. EPA/Thibault Camus / POOL MAXPPP OUT

Francuska vlada koju predvodi stranka predsjednika Emmanuela Macrona u parlament je uputila zakon kojem je namjera suzbiti utjecaj islamističke ideologije na tamošnju muslimansku zajednicu, najveću u Europi, koja čini oko šest posto stanovništva zemlje.

Dokument je dio Macronove politike kojom se pokušava boriti protiv separatizma muslimana, kako je nazvao jednu od najvećih prijetnji francuskom društvu. Nove mjere predložene su zbog niza nedavnih napada islamističkih radikala u Francuskoj, prenosi Večernji list.

Iako su najavljene mjere ranije bile usmjeren protiv separatizma, ta je kovanica promijenjena u zakon za osnaživanje republikanskih vrijednosti. Zanimljivo, riječi “separatizam” i “islamizam” ne spominju se u dokumentu, ali se navode u vladinu objašnjenju potrebe donošenja ovog zakona.

Usvoji li se zakon u ovom obliku, on bi utjecao na niz područja svakodnevnog života: povećao bi kazne protiv govora mržnje na internetu i otkrivanju osobnih podataka na mreži. To je jasan odgovor na nedavni slučaj ubojstva učitelja Samuela Patyja kojem je napadač u listopadu odrubio glavu, i to nakon internetske kampanje usmjerene protiv Patyja zato što je pokazao karikature proroka Muhameda svojim učenicima u sklopu obrazovanja o slobodi govora.

Nadalje, zakon će zabraniti skrivene škole te će otežati pravila za školovanje kod kuće. Ljudi koji žive u poligamnim zajednicama neće moći dobiti dozvolu za boravak u Francuskoj. Sama poligamija zabranjena je već prije. Liječnicima će biti zabranjeno provoditi testiranja djevičanstva na ženama.

Osnažit će se i pravila za financijsku transparentnost muslimanskih organizacija te će se od njih tražiti, žele li primati sredstva države, da potpišu pristanak uz vrijednosti republikanizma na kojima počiva sekularna francuska država. Olakšat će se zaustavljanje financiranja džamija iz inozemstva. Zabrana nošenja religijske odjeće proširuje se s javnih dužnosnika na radnike u transportu te na bazenima i u trgovinama. Dužnosnici će prije sklapanja braka razgovarati s mladenkom i mladoženjom kako bi saznali da ih se ne prisiljava na brak.

Francuski premijer Jean Castex predloženi je dokument nazvao zakonom koji će osloboditi muslimane iz stiska radikala te je rekao da on nije usmjeren protiv religije, već protiv ideologije radikalnog islamizma. Prijedlog zakona u parlament je poslan simbolično na 115. godišnjicu donošenja dokumenta o strogoj odvojenosti francuske države i Crkve.

Skrenuo je udesno

Francuskog predsjednika Macrona neki hvale kao dosljednog borca za europske vrijednosti nasuprot radikalnom islamizmu, a domaća ga desnica kritizira da ne radi dovoljno. No, najviše je kritika dobio od glasnih lidera nekih muslimanskih zemalja: turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan nazvao je zakon “otvorenom provokacijom”, a egipatski učenjaci nazvali su Macronove poglede rasističkima. Francuski lider nedavno je branio pravo na blasfemiju, što je izazvalo jezu u nekim većinski muslimanskim državama za koje je uvreda primjerice proroka Muhameda jedan od najvećih krimena.

Zakon je upućen u parlamentarnu proceduru i očekuje se da će slijediti oštra debata te da bi mogle biti učinjene i neke promjene. Isto tako, trenutačno traje kontroverza u Francuskoj treba li vlada ukloniti sporan dio zakona o sigurnosti u kojem se zabranjuje neovlašteno snimanje policije koji je uzrokovao velike prosvjede posljednjih tjedana. Macron je rekao da će promijeniti sporni dio, ali sve su glasnije kritike na račun centrističkog predsjednika da je skrenuo preoštro udesno.

Ubojstvo učitelja Patyja bio je jedan od tri teroristička napada u Francuskoj u posljednje vrijeme. Zemlja još dobro pamti najteže napade: 2015. napadnuta je redakcija satiričkog lista Charlie Hebdo kada je stradalo 12 ljudi. Njih čak 130 ubijeno je u studenome te godine u bombaškim napadima i pokolju na rock-koncertu u dvorani Bataclan. Godinu dana poslije u Nici je terorist kamionom pregazio čak 86-ero ljudi.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/Večernji list