Mađarska vlada dala je ponudu za kupnju 25 posto udjela u LNG terminalu koji će se graditi u Hrvatskoj, potvrdio je u petak mađarski ministar vanjskih poslova Peter Szijjarto novinarima, poručivši i da je Mađarskoj interes da joj se ponudi plin po konkurentnoj cijeni te da neće kupovati plin po višoj cijeni od sadašnje.
Szijarto, koji je s ministrom zaštite okoliša i energetike Tomislavom Ćorićem razgovarao na marginama summita Kina + 17 zemalja srednje i istočne Europe, izjavio je da je za središnju Europu ključna diversifikacija opskrbe plinom.
Također, rekao je da je strateški interes Mađarske da se taj terminal izgradi i da se joj ponudi plin po konkurentnoj cijeni. Dodao je da su odluka i planovi za terminal doneseni, no da nema napretka u implementaciji tog terminala.
Ujedno, kazao je da Hrvatska “još nije dala jasan odgovor” o tome, jer odluku o mađarskoj ponudi želi donijeti istodobno kad se ugovore količine plina za isporuku.
Ulaganje u taj terminal Szijjarto je ocijenio strateškim pitanjem, no ustvrdio je i da “zasigurno nećemo kupovati plin po višoj cijeni od sadašnje”. Naveo je i da će se pregovori nastaviti.
Ćorić je u ponedjeljak potvrdio da je primio pismo namjere Mađarske za kupnju 25 posto udjela u LNG-u Hrvatska, kazavši kako smatra da bi interes za ulazak u vlasničku strukturu trebao pratiti i interes za zakup kapaciteta LNG terminala na Krku.
“Prije nekoliko tjedana mađarski ministar vanjskih poslova Peter Szijjarto poslao je pismo namjere u ime Republike Mađarske. Mađarska strana zainteresirana je za kupnju 25 posto plus jedne dionice u LNG terminalu”, rekao je Ćorić odgovarajući na pitanja novinara poslije konferencije za novinare Hrvatske elektroprivrede (HEP) o ciklusu investicija u sunčane elektrane.
Tada je kazao i da se će razgovori s mađarskom stranom nastaviti tijekom summita u Dubrovniku. Naveo je pritom da su potrebe Mađarske za plinom znatno veće od hrvatskih, a s obzirom da je mađarska potrošnja plina godišnje između devet i deset milijardi prostornih metara, u odnosu na hrvatskih 2,6 odnosno 2,7 milijardi prostornih metara.
“Mene osobno ne čudi ovaj interes Republike Mađarske. Međutim, interes za ulazak u vlasničku strukturu trebao bi pratiti i interes za zakup. To je upravo ono o čemu ću razgovarati s mađarskim kolegom tijekom druge polovine ovog tjedna, ali vjerujem i u narednim tjednima i mjesecima”, rekao je.
Potvrdno je odgovorio na pitanje novinara jesu li ostvareni kontakti i s drugim državama. “Nama se po pitanju zakupa, odnosno ulaska u vlasničku strukturu potencijalnih partnera, ne žuri, zato što je financijska konstrukcija za izgradnju terminala zaokružena”, rekao je.
Vrijednost investicije u plutajući LNG terminal na otoku Krku procjenjuje se na 234 milijuna eura. Europska komisija je za izgradnju LNG-a dodijelila bespovratna sredstva u iznosu 101,4 milijuna eura, budući da je projekt LNG terminala uvršten na listu projekata od zajedničkog interesa Europske komisije.
Hrvatska je Vlada krajem siječnja ove godine odlučila da će iz državnog proračuna osigurati 100 milijuna eura, odnosno 50 milijuna eura u 2019. i 50 milijuna eura u 2020. godini, a do isplate tih sredstava Hrvatska elektroprivreda će osigurati potrebne pozajmice društvu LNG Hrvatska d.o.o. za dospjela plaćanja u 2019. godini. Preostala sredstva, u iznosu od 32,6 milijuna eura osigurat će osnivači društva LNG Hrvatska – Hrvatska elektroprivreda i Plinacro.
Ministar Ćorić je ponovio da je izgradnja LNG terminala strateški projekt za RH, a pozdravio je i opredjeljenje HEP-a kao ključnog partnera u realizaciji ovog projekta, ujedno i njegovog suvlasnika.
“Vjerujemo da će interes kako privatnih kompanija tako i država za zakup, a i ulazak u vlasničku strukturu LNG terminala, kako privatnih kompanija tako i država, u slijedećim mjesecima i godinama biti sve veći”, rekao je Ćorić početkom tjedna.
