Njemačka kancelarka Angela Merkel izjavila je u petak da se Grčka mora držati “svakog paragrafa” sporazuma o produžetku financijske pomoći s eurozonom, iako će se razmotriti i mogući novi prijedlozi grčkog premijera Aleksisa Ciprasa.
“Svaki paragraf sporazuma je važan”, rekla je Merkel na konferenciji za novinare na kraju europskog summita, dodajući da je idući potez u rješavanju grčke krize na Ciprasu, koji bi idućih dana trebao predstaviti konkretne reforme.
Grčka može predlagati nove gospodarske reforme koje se tiču mirovina ili oporezivanja “sve dok one imaju isti učinak” kao i sadašnje obveze, istaknula je Merkel i dodala da bi te prijedloge trebale ocijeniti europske institucije, piše Reuters.
Kako prenosi njemačka novinska agencija dpa, grčka vlada je u petak najavila da u prijedlogu reformi koje je obećala europskim čelnicima u zamjenu za nastavak financiranja neće biti mjera štednje.
“Popis reformi neće sadržavati recesijske mjere. Nisu uključene dodatne mjere štednje”, rekao je vladin glasnogovornik Gavil Sakelarides.
Neće biti reformi koje “dodatno smanjuju prihode, ne zato što to dobro zvuči, nego zato što se ne može izvlačiti nešto od nekoga tko nema više što dati”, istaknuo je.
Umjesto toga, vladini prijedlozi usredotočit će se na načine kako povećati prihode, dodao je Sekelarides, navodi dpa.
U međuvremenu, predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker rekao je da je Europska komisija Grčkoj stavila na raspolaganje dvije milijarde eura “neiskorištenog novca” iz proračuna Unije za 2015. kako bi joj pomogla u borbi protiv humanitarne krize.
Taj novac nije namijenjen “punjenju blagajne grčke države”, nego će se moći iskoristiti za “jačanje napora za poticanje gospodarskog rasta i društvene kohezije”, prije svega u odnosu na golemi problem nezaposlenosti mladih, istaknuo je Juncker, prenosi AFP. U svrhu pomoći grčkoj vladi da što lakše privuče ta sredstva, EU je u bruxellesu postavio tehničku ekipu, a radna skupina u Ateni dobila je naputke da usko surađuje s grčkim vlastima.
Ateni su od početka financijske krize odobrena dva paketa pomoći kojima je izbjegla stečaj, a sada ponovno riskira da u roku od nekoliko tjedana ostane bez novca za svoje obveze.
Osim bankrota, postoji bojazan da bi Atena mogla napustiti eurozonu ako se s međunarodnim vjerovnicima ne usuglasi oko reformi potrebnih da bi joj se odblokiralo preostalih 7.2 milijarde eura iz postojećeg programa pomoći.
Tekst se nastavlja ispod oglasa