Kancelarka Angela Merkel izjavila je u utorak da su migranti koji se dosele u Njemačku Nijemci čak i pored njihovih imena koja zvuče kao da pripadaju strancima, kritizirajući navodno raširenu naviku među Nijemcima da Turke rođene u Njemačkoj ispituju odakle su došli, prenosi Reuters.
> Beč: Afganistanski migranti osumnjičeni da su silovali i ubili 13-godišnju djevojčicu
> Vodeći svjetski znanstvenik za migracije upozorava: Merkel je prouzročila migrantsku krizu
> Merkel u Marakešu ustvrdila kako su migracije “normalan fenomen”
“Integracija se ne može provlačiti kroz sedam generacija i nikada ne završiti samo zato što se netko ne zove Erika ili Klaus”, ustvrdila je Merkel u Berlinu tijekom ceremonije obilježavanja 60. godišnjice potpisivanja ugovora između Njemačke i Turske kojim je dovedeno stotine tisuća Turaka u Njemačku kako bi popunili manjak radne snage 1960-ih.
“Pitanje je dokad se osoba koja nema njemačko ime mora integrirati prije nego što se potpuno integrira? Mislim da svakome treba pružiti priliku, dok ne dobije njemačko državljanstvo, da ga se smatra dijelom ove zemlje i ime pritom ne bi trebalo imati nikakvu ulogu”, dodala je.
> Napad u Njemačkoj: Migrant iz Somalije nožem ubio najmanje troje ljudi
Merkel, koja je Njemačku vodila 16 godina, povlači iz politike nakon parlamentarnih izbora 26. rujna. Prema posljednjim anketama demokršćanska unija ne stoji dobro, jer zaostaje za Socijaldemokratima (SPD).
Merkel je došla u sukob s dobrim dijelom demokršćanske Unije CDU/CSU nakon što je 2015. dopustila prihvat više od milijun migranata, mahom iz Sirije i Iraka. Suočena s priljevom desetaka tisuća sirijskih migranata u ljeto 2015., Merkel je samoinicijativno suspendirala Dublinski protokol i dopustila migrantima da se registriraju u Njemačkoj, iako su u EU ušli na drugim mjestima, najčešće u Grčkoj.
Zbog te odluke bila je na udaru kritika i unutar vlastite Demokršćanske stranke, te javnosti koja smatra da je tako mnoge ohrabrila na dolazak u Njemačku.
Nakon toga Kršćansko-demokratska unija (CDU) i njena sestrinska stranka, bavarska Kršćansko-socijalna unija (CSU), suočavaju se s postupnim padom popularnosti.
Kaotično povlačenje NATO-vih vojnika iz Afganistana stavilo je pitanje imigracije u prvi plan njemačkih predizbornih kampanja, povećavajući strah od ponavljanja velike europske migrantske krize iz 2015. godine.
Savezni ured za zapošljavanje prošli je tjedan pak objavio da je Njemačkoj godišnje potrebno 400.000 kvalificiranih useljenika. Direktor Ureda Detlef Scheele ustvrdio je da će savladavanje ovog problema biti jedna od najvećih zadaća buduće njemačke vlade koja će preuzeti vođenje države nakon parlamentarnih izbora krajem rujna. “Istodobno, politika mora protivnicima useljavanja objasniti kako bez uvoza radne snage njemačko gospodarstvo neće moći funkcionirati”, poručio je Scheele.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
