Merkel traži od Putina da stisne separatiste u Ukrajini

epaselect epa04960137 German Chancellor Angela Merkel (L) with Russian President Vladimir Putin during a bilateral prior to a summit on Ukraine at the Elysee Palace in Paris, France, 02 October 2015. German Chancellor Angela Merkel, Ukrainian President Petro Porochenko, French President Francois Hollande and Russian President Vladimir Putin take part of the summit. EPA/ETIENNE LAURENT / POOL MAXPPP OUT

Njemačka kancelarka Angela Merkel zatražila je u utorak u telefonskom razgovoru s predsjednikom Vladimirom Putinom da iskoristi svoj “utjecaj” na separatiste na istoku Ukrajine kako bi poštovali dogovor o primirju iz Minska.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Kancelarka je jasno rekla predsjedniku Putinu da se primirje mora poštovati i da OESS-ovi promatrači moraju trajno imati neograničen pristup čitavom teritoriju zahvaćenom sukobom, pa i ukrajinskoj granici, kako bi se ostvario daljnji napredak radi pronalaženja konačnog političkog rješenje za stanje na istoku Ukrajine”, ističe se u priopćenju kancelarke.

Merkel je usto ocijenila da “Rusija mora iskoristiti svoj utjecaj na separatiste”.

Kancelarka je još u ponedjeljak, u prigodi posjeta ukrajinskog predsjednika Petra Porošenka Berlinu, izrazila žaljenje što još nema “trajnog mira” u Ukrajini, gotovo godinu dana od potpisivanja dogovora iz Minska.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Usto je istaknula da će se gospodarske sankcije Rusiji ukinuti samo pod uvjetom da potonja poštuje dogovor koji je u veljači 2015. potpisan u Minsku pod njezinim i pod pokroviteljstvom francuskog predsjednika Francoisa Hollandea.

Ukrajinski predsjednik je pak istaknuo da njegova zemlja više ne može donositi “jednostrane” odluke u provedbi mirovnog ugovora sve dok separatisti i Moskva ne budu poštovali svoje obveze.

“Samo će strogo poštovanje mirovnog ugovora stvoriti uvjete za donošenje teških, ali nužnih političkih odluka u ukrajinskom parlamentu”, rekao je u ponedjeljak, a smjerao je, čini se, na prijedlog o većoj autonomiji na istoku Ukrajine.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ta je tema među najosjetljivijima za ukrajinskog predsjednika: prvo glasovanje u parlamentu o tom pitanju u kolovozu završilo se prosvjedima u kojima su poginula četvorica a ranjeno je više od sto redarstvenika.

Po Porošenkovim riječima, Rusija i dalje šalje oružje i ljude u Ukrajinu, a separatisti, uz potporu Moskve, i dalje sprječavaju međunarodne promatrače da izađu na teren.

Više od 9000 ljudi je poginulo, a 20.000 je ranjeno u borbama na istoku zemlje od travnja 2014., po podatcima UN-a.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Premda se vojna situacija uglavnom smirila nakon potpisivanja ugovora iz Minska u veljači 2015., nastavljaju se sporadični sukobi ukrajinske vojske i proruskih pobunjenika.

Kijev optužuje Rusiju da ima oko 8500 vojnika na terenu, što Moskva niječe.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.