Mijenja li Merkel pravac politke prema izbjeglicama?

epa04986672 Refugees wait to cross the Slovenian-Austrian border near Spielfeld, on the Slovenian side of the border, 21 October 2015. According to local reports some 2000 refugees arrived on the border early 21 October as refugees continue to make their way through countries in the east of Europe on their way to northern Europe amid growing concerns over worsening weather conditions, and increased border security and closures. EPA/ERWIN SCHERIAU no restriction apply

Njemačke humanitarne i udruge za zaštitu ljudskih prava oštro su u ponedjeljak kritizirale namjeru njemačke vlade i Europske unije o pojačanim mjerama izgona izbjeglica iz Afganistana.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

„Afganistan se nalazi na rubu kolapsa i izgon izbjeglica u ovu zemlju je vrlo opasan i neodgovoran“, rekao je direktor organizacije za zaštitu izbjeglica Pro Asyl, Guenter Burkhard.

On je istodobno njemačku kancelarku Angelu Merkel optužio da mijenja pravac glede svoje politike prema izbjeglicama.
Merkel u javnosti govori prijateljski i zaštitnički kad su u pitanju migranti, no istodobno pokušava svim sredstvima otjerati one kojima je potrebna zaštita“, smatra Pro Asyl.

Jedna od mjera donesenih na kriznom samitu Europske unije u nedjelju je i ubrzan izgon osoba kojima je u odbijen zahtjev za azilom. Osim iz zemalja tzv. zapadnog Balkana, najveća većina osoba koje u Njemačkoj podnose zahtjev za političkim azilom, a bez izgleda na pozitivnu odluku, dolaze iz Afganistana i Pakistana. Europska komisija bi s ovim zemljama trebala intenzivirati pregovore o prihvaćanju odbijenih azilanata, stoji u izvješću nedjeljnog summita.
Prema pisanju Frankfurter Algemeine Sonntagszeitunga, ova klauzala je u završno izvješće ušla isključivo zbog pritiska Njemačke.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ovaj nadregionalni dnevnik javlja kako Njemačka priprema „obrat“ u politici prema migrantima iz Afganistana. Politka po kojoj osobe iz ove zemlje zbog zaštite ne bivaju protjerivane unatoč odbijenom zahtjevu za političkim azilom, trebala bi biti okončana.
Od 2012. iz Njemačke je protjerano svega nekoliko desetaka afganistanskih državljana, iako je na izgon krajem 2014. čekalo preko 7.000.

Mišljenje njemačkog ministarstva unutarnjih poslova je da Afganistan doduše ne slovi za zemlju sigurnog porijekla, ali da postoji mogućnost protjerivanja u mnoge dijelove zemlje koji slove kao sigurni.

Planirana je, po uzoru na slične akcije koje su već provedene u nekim zemljama tzv. zapadnog Balkana, poput Kosova i Albanije, i medijska kampanja koja bi trebala potencijalne migrante odagnati od namjere dolaska u Njemačku.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U kampanji bi trebalo biti objašnjeno kako državljani Afganistana nemaju izgleda za dobivanje političkog azila u Njemačkoj ta kako se stoga dug i mukotrpan put ne isplati.

Prema podacima UNHCR-a svaki četvrti izbjeglica koji u Njemačku dolazi preko tzv. balkanskog koridora, potječe iz Afganistana.
Predstavnici njemačkih saveznih pokarjina, u čijoj nadležnosti leži odluka o izgonu, različito su se izjasnili o mjerama uperenim protiv afganistanskih migranata.

Dok Bavarska ustraje na što bržem i temeljitijem mjerama izgona, neke savezne zamlje poput Sjeverne Rajne-Vestfalije, koja je dosad primila najviše izbjeglica, iskazale su dvojbe glede protjerivanja zbog sigurnosne situacije u Afganistanu, koja se u posljednje vrijeme, zbog sve učestalijih ofenziva talabana, pogoršala.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Konačna odluka bi trebala biti donesena na sljedećoj konferenciji ministara unutarnjih poslova saveznih pokrajina početkom prosinca.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.