Na koji način ostale države EU-a reguliraju glasovanje svojim državljanima u inozemstvu?

Foto: fah

U tijeku prikupljanja potpisa GI Narod odlučuje, mnogi su mediji pisali i o jednoj temi, koju sam prijedlog inicijative nije uopće doticao. Kritizirajući prijedloge inicijative, iznijeli su ideju o navodnoj potrebi smanjivanja ili čak ukidanja saborskih zastupnika Hrvata koji žive izvan Republike Hrvatske.

„Tri zastupnika građana izvan Hrvatske predstavljaju oko 800 000 građana koji imaju prebivalište izvan RH, ako te omjere usporedite s time koliko zastupnika imaju nacionalne manjine, odnosno koliko birača predstavlja jedan zastupnik iz izborne jedinice unutar RH, onda vidite da to uopće nije u nesrazmjeru i da stoga taj broj ne treba dirati.“ – kazao je odgovarajući na jedan takav prigovor Dominik Knezović iz GI Narod odlučuje.

Gostujući tada u RTL-ovom Dnevniku, Marija Burazer iz Inicijative je na voditeljevu usporedbu manjinskih zastupnika sa zastupnicima Hrvata izvan Hrvatske, kazala:

„Radi se o, figurativno rečeno, „kruškama i jabukama“. Nacionalne manjine su 22 u Hrvatskoj i njihov broj je znatno manji, za razliku od broja hrvatskih državljana izvan RH- što je gotovo još jedna cijela Hrvatska.“

> (VIDEO) Dominik Knezović iz Narod odlučuje: ‘Trebaju odlučivati građani, a ne stranačke oligarije!’

> Marija Burazer: ‘Izvan granica RH živi cijela jedna Hrvatska, njihove predstavnike ne može se uspoređivati s predstavnicima nacionalnih manjina’

> HDZ-ova vlada smanjila broj zastupnika za dijasporu s 12 na 3

> Evo što su odgovorili iz konzulata u Frankfurtu na primjedbe građana koji nisu ostvarili svoje ustavno pravo na glasovanje

> (VIDEO) Uz Kanadu, još bi 4 države mogle odbiti suglasnost: Hrvatsko iseljeništvo ne može ostvariti svoje Ustavom zajamčeno biračko pravo!

Sam prijedlog inicijative nije se doticao pitanje broja saborskih zastupnika Hrvata izvan Hrvatske, ali zahtjev za mogućnošću dopisnog i elektroničkog glasovanja u velikoj bi mjeri olakšao proces glasovanja biračima izvan Hrvatske, koji su trenutno opterećeni mučnim i dugotrajnim procedurama za ostvarivanje tog prava. Uz to, zbog pandemije koronavirusa, dijelu birača bit će onemogućeno Ustavom zajamčeno biračko pravo.

Samo 3 zastupnika Hrvata izvan RH u Saboru

Hrvate izvan Hrvatske u Saboru danas predstavljaju tri zastupnika, iako je sve do 2010. bilo 12 predstavnika Hrvata izvan Hrvatske. U travnju 2010. političkim dogovorom između tada vladajućeg HDZ-a i oporbenog SDP-a donesene su ustavne promjene kojima je, između ostalih promjena, odlučeno i o ovom smanjenju broja saborskih zastupnika Hrvata izvan Hrvatske.

Istražili smo na koji način druge države Europe reguliraju glasovanje svojim građanima koji ne žive u domovini. U nastavku su navedeni samo neki primjeri. Od 11 primjera, samo Irska ne dopušta glasovanje svojim državljanima u inozemstvu, dok ga Velika Britanija dopušta tijekom prvih 15 godina nakon odlaska iz zemlje.

Italija

Talijani koji su nastanjeni izvan Italije imaju pravo glasovati na talijanskim izborima. Također imaju pravo glasovati na referendumima te na izborima predstavnika za Europski parlament. Da bi ostvarili to pravo, trebaju se prijaviti u registar talijanskih državljana koji borave u inozemstvu. Nadležno konzularno predstavništvo osobno im dostavlja im glasački listić te informacije i upute kako glasovati. Nakon glasovanja na glasačkim listićima, birač ih vraća u konzularni ured koristeći ovjerenu omotnicu koja mu je dostavljena.

Talijanski parlament ima 18 predviđenih mjesta za predstavnike Talijana iz inozemstva (od toga 12 u Zastupničkom domu i 6 u Senatu).

Talijani koji tijekom glasovanja privremeno borave u inozemstvu, mogu glasovati dopisnim putem.

Mađarska

Mađari koji žive u inozemstvu imaju pravo glasovati na parlamentarnim izborima te na izborima za predstavnike u Europskom parlamentu.

Mađarski državljani koji žive u inozemstvu, ali još uvijek imaju prebivalište u Mađarskoj, moraju biti registrirani
(osobno, poštom ili elektronički) najkasnije 8 dana prije dana izbora u izbornoj jedinici mađarske županije u kojoj žele glasati.

Mađarski državljani koji žive u inozemstvu, ali nemaju prebivalište u Mađarskoj mogu glasati dopisno, uz obavezu registracije najkasnije 15 dana prije izbora.

Francuska

Francuzi koji žive u inozemstvu imaju puno pravo glasa na predsjedničkim i na parlamentarnim izborima, neovisno o tome koliko dugo žive izvan Francuske.

Francuska ima Skupštinu francuskih građana koji žive u inozemstvu, na čelu koje se nalazi francuski ministar vanjskih poslova.

Prilikom glasovanja, Francuzi izvan Francuske podijeljeni su u 11 izbornih jedinica, od kojih svaka izabire jednog predstavnika u francuskoj Narodnoj skupštini.

Velika Britanija

Britanski građani izvan Britanije mogu glasovati na parlamentarnim izborima i referendumima, tijekom prvih 15 godina nakon napuštanja zemlje. No, to je moguće samo za one koji su registrirani kao birači prije odlaska. Osobe koje su bile maloljetne u trenutku odlaska mogu glasovati samo dok i njihovi roditelji imaju to pravo.

Španjolska

Španjolci koji žive u inozemstvu imaju pravo glasa na općim izborima, izborima autonomnih zajednica te izborima za Europski parlament, a moguće im je glasovati u diplomatsko-konzularnim predstavništvima ili dopisno.

U Španjolskoj postoji Generalno vijeće španjolskog državljanstva u inozemstvu (Consejo General de la Ciudadanía Española en el Exterior, CGCDE), savjetodavno tijelo koje zastupa interese španjolskih državljana koji žive u inozemstvu.

Poljska

Poljaci koji žive u inozemstvu imaju pravo glasa na predsjedničkim i parlamentarnim izborima te na izborima za Europski parlament.

Da bi ostvarili to pravo dužni su se javiti nadležnom konzulatu ili veleposlanstvu najkasnije 3 dana uoči izbora.

Švedska

Šveđani u inozemstvu imaju pravo glasa na izborima. Prvih 10 godina nakon napuštanja zemlje automatski su registrirani za ostvarivanje tog prava, a nakon toga potrebno se registrirati svakih 10 godina.

Slovačka

Slovačka također priznaje pravo svojim državljanima glasovanja na izborima i referendumima.
Glasovanje je moguće dopisnim putem.

Irska

Irska je jedna od rijetkih država koja ne dopušta glasovanje državljanima koji nisu nastanjeni u zemlji. Iznimku čine posebne kategorije irskih državljana, poput pripadnika oružanih snaga, diplomata itd.

Austrija

Austrijanci nastanjeni izvan zemlje imaju pravo glasa na predsjedničkim i parlamentarnim izborima te na referendumima. Za ostvarenje prava potrebno se registrirati i obnavljati registraciju svakih 10 godina.

Belgija

Belgijski državljani nastanjeni izvan Belgije imaju pravo glasa na izborima za Zastupnički dom i za Europski parlament. Kada se jednom registrira u konzularnom uredu (što je opcionalno), osoba podliježe obaveznom glasovanju.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/europa.eu