Nakon više od 18 sati pregovora bez prestanka, predsjednik Vijeća Donald Tusk obustavio je za ponedjeljak daljnje razgovore o budućim čelnicima institucija EU-a, izvijestio je Tuskov glasnogovornik Preben Aaamann. Nastavak pregovora zakazan je za danas u 11 sati.
Tusk @eucopresident suspends the meeting and reconvenes #EUCO tomorrow at 11h.
— Preben Aamann (@PrebenEUspox) 1. srpnja 2019.
Čelnici zemalja članica Europske unije okupili su se u nedjelju navečer na izvanrednom summitu kako bi izabrali novo vodstvo europskih institucija.
Većinu vremena provode u bilateralnim razgovorima, ali se još uvijek ne nazire kompromis.
> EU bez dogovora oko čelnika: Tusk suspendirao sastanak, slijede bilateralni susreti
> Tajani se – ‘ispričao svima uvrijeđenima’ zbog pohvale Mussolinija
> Mogherini kaže da su Europi imigranti potrebni zbog gospodarstva
> Juncker: ‘Glupi nacionalisti su zaljubljeni u svoje zemlje, ja volim one koji dolaze izdaleka’
U ponedjeljak se raspravljalo o “paketu” po kojem bi nizozemski socijalist Frans Timmermans, bio na čelu Komisije, Kristalina Georgieva bila bi predsjednica Europskog vijeća, a Margrethe Vestager ili Charles Michel preuzeli bi funkciju šefa vanjskih poslova EU-a, navodi politico.eu.
Timmermansovom izboru otvoreno se protive predstavnici Višegradske skupine (Mađarska, Poljska, Češka i Slovačka). Nepopularan je u istočnim članicama EU-a, osobito u Mađarskoj i Poljskoj, koje su ogorčene zbog istrage o vladavini prava što ju je poveo protiv njihovih vlada. Ukupno se osam država do sada usprotivilo Timmermansovom izboru – među njima i Hrvatska, Cipar Rumunjska, Italija.
The #EUCO breakfast has started. pic.twitter.com/2GsjPUaftX
Tekst se nastavlja ispod oglasa— Preben Aamann (@PrebenEUspox) 1. srpnja 2019.
Pučanin Manfred Weber mogao bi postati predsjednikom Europskog parlamenta, iako je bio kandidat Europskih pučana za predsjednika EK, navodi HRT.
Prema nepotvrđenim informacijama, u slučaju ove funkcije više se razgovara o tome kojoj bi političkoj grupaciji trebala pripasti nego o konkretnim imenima.
Po prvi put u povijesti pučani i socijalisti zajedno nemaju čvrstu većinu u Europskom parlamentu. Zato dogovor oko kandidata moraju postići sa Zelenima, liberalima, ali i centristima Emmanuela Macrona.
Osim kandidata za predsjednika Europske komisije, preostao je i izbor za predsjednika Europskog parlamenta i Europskog vijeća, kao i za šefa vanjske politike EU-a, te guvernera Europske središnje banke (ESB). Jedno od imena koje se spominjalo za šefa Europskoj vijeća je i Andrej Plenković.
Nominacije za te tri dužnosti (Europsko vijeće, šef diplomacije i ESB) spadaju u ovlasti šefova država i vlada. No prati ih niz uvjeta: jedna dužnost mora pripasti ženi i mora se poštivati ravnoteža između velikih i malih te između starih i novih država članica.
Predsjedanje Europskom komisijom: Biranje iz skupine superkandidata
Europski parlament izabire predsjednika Komisije. Jedna od prvih zadaća novog saziva Parlamenta nakon izbora jest odabir novog predsjednika Europske komisije (izvršnoga tijela EU-a). Države članice predlažu kandidate, ali pritom moraju uzeti u obzir rezultate europskih izbora. Osim toga, Parlament mora potvrditi novog predsjednika Komisije apsolutnom većinom (polovica postojećeg broja zastupnika + jedan), navodi se na službenim stranicama Europskog parlamenta.
Ako kandidat ne osvoji potrebnu većinu, države članice moraju predložiti drugog kandidata unutar mjesec dana (Europsko vijeće odlučuje kvalificiranom većinom). Na izborima 2014. Parlament je uveo sustav nositelja liste. Svaki je europski klub zastupnika imenovao svog kandidata za predsjednika Komisije, a klub koji je osvojio najveći broj glasova na izborima mogao je svog kandidata predložiti za vodstvo Komisije.
Ska Keller, Aleksis Cipras, Guy Verhofstadt, Martin Schulz i Jean-Claude Juncker bili su prvi kandidati koji su se natjecali za mjesto predsjednika Europske komisije 2014. godine, u skladu s odredbama Lisabonskog ugovora.
Nominirali su ih njihovi zastupnički klubovi u Europskome parlamentu kao lica koja će voditi kampanju, vodeće kandidate na europskoj razini. Prije toga predsjednika Europske komisije biralo je Europsko vijeće iza zatvorenih vrata, a njega su činili vođe država i vlada svih država članica.
No čak i nakon nominacije, zastupnici moraju potvrditi predsjednika. Nakon višesatnog ispitivanja predloženoga kandidata, Parlament glasuje za ili protiv. Potvrde li ga, novoizabrani predsjednik ima mandat od pet godina.
Predsjednik je Europske komisije od studenoga 2014. Jean-Claude Juncker, a mandat mu istječe u listopadu 2019.
Predsjednik Europske komisije odlučuje o organizaciji Europske komisije, dodjeljuje portfelje povjerenicima, po jedan za svaku državu članicu, a koje uvijek može promijeniti. Predsjednik isto tako odlučuje o politici Komisije koja najbolje štiti opće europske interese. Predsjednik blisko surađuje s povjerenicima. Sastaju se jedanput na tjedan i čine takozvani Kolegij povjerenika. Kolegij odlučuje o strateškim ciljevima, sastavlja godišnji radni program i snosi kolektivnu odgovornost pred Europskim parlamentom. Naposljetku, predsjednik predstavlja Komisiju na sastancima Europskoga vijeća, sastancima na vrhu G7 i G20, bilateralnim sastancima na vrhu s trećim zemljama i tijekom važnih rasprava u Europskome parlamentu.
Povjerenici
Kandidati za ostala područja politika Komisije također moraju proći kroz postupak provjere u Parlamentu.
Vijeće, u dogovoru s izabranim predsjednikom Komisije, usvaja popis kandidata za povjerenike, po jednoga iz svake države članice. Ti se kandidati za povjerenike predstavljaju pred parlamentarnim odborima, ovisno o njihovim područjima nadležnosti. Svaki se odbor zatim sastaje da izradi ocjenu stručnosti i uspješnosti kandidata, koja se zatim šalje predsjedniku Parlamenta. Nakon negativne ocjene kandidati su se već znali povlačiti iz postupka. Zatim Parlament jedinstvenim glasovanjem o suglasnosti treba potvrditi cijelu Komisiju, uključujući predsjednika Komisije i Visokog predstavnika za vanjske poslove i sigurnosnu politiku.
Kad Parlament odobri predsjednika Komisije i povjerenike, službeno ih imenuje Vijeće kvalificiranom većinom.
U slučaju znatne promjene područja politike tijekom trajanja mandata Komisije, popunjavanja slobodnog mjesta ili imenovanja novog povjerenika nakon pristupanja nove države članice, dotični povjerenici pozvani su predstaviti se pred odgovarajućim nadležnim odborima.
Europsko vijeće
Europsko vijeće određuje opće političko usmjerenje i prioritete Europske unije. Trenutačni je predsjednik Europskog vijeća, s mandatom do studenoga 2019., Donald Tusk, bivši predsjednik Vlade Republike Poljske. Predsjednika Vijeća imenuju nacionalni čelnici – šefovi država ili vlada država članica EU-a. Predsjednika Europskog vijeća, koji ga saziva i njime predsjeda, bira samo Vijeće na mandat od dvije i pol godine, koji se može jednom obnoviti. Predsjednik predstavlja Europsku uniju na međunarodnoj razini.
Predsjednik Europskog parlamenta
Europski parlament izravno je izabrano tijelo Europske unije sa zakonodavnim, nadzornim i proračunskim ovlastima. Trenutačni je predsjednik Antonio Tajani kojemu mandat istječe u srpnju 2019. Članovi Europskog parlamenta jesu 751 zastupnik u Europskom parlamentu koji biraju predsjednika.
Visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku
Ova je služba osnovana Lisabonskim ugovorom, a njezin nositelj zadužen je za usklađivanje zajedničke vanjske i sigurnosne politike Europske unije. Ovo mjesto objedinjuje prethodno odvojene uloge s ciljem postizanja usklađenosti i dosljednosti vanjske politike Europske unije.
Visokog predstavnika ili predstavnicu imenuje Europsko vijeće, a on ili ona predsjeda Vijećem ministara vanjskih poslova te istovremeno obnaša funkciju potpredsjednika Europske komisije.
Trenutačno dužnost visoke predstavnice EU za vanjske poslove i sigurnosnu politiku obnaša Federica Mogherini, imenovana 1. studenog 2014. godine. Federica Mogherini s vremenom je postala poznata po svojim izjavama o radikalnom islamu kao “legitimnoj političkoj snazi u Europi” ili islamu kao prvoj “žrtvi terorističkih akcija”.
Europska središnja banka
Europska središnja banka (ESB) surađuje s nacionalnim središnjim bankama svih država članica Europske unije. Oni zajedno čine Europski sustav središnjih banaka. ESB vodi suradnju između središnjih banaka u europodručju. Uloga Europske središnje banke je upravljanje eurom, održavanje stabilnosti cijena i provođenje gospodarske i monetarne politike EU-a. Od 2011. predsjednik je talijanski ekonomist Mario Draghi čiji mandat istječe u listopadu 2019.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
