Pred Njemačkom je, čini se, turbulentno vrijeme. Semafor koalicija, koju su činili SPD, Zeleni i FDP raspala se nakon što je kancelar Olaf Scholz smijenio ministra financija Christiana Lindnera (FDP).
Semafor koalicija, koja je ime dobila zbog stranačkih boja crvene, žute i zelene, odlazi u prošlost. Činili su je socijaldemokrati (SPD), liberali (FDP) i Zeleni. No, nakon što je Scholz u srijedu smijenio FDP-ovog ministra i izbacio FDP iz kolacije, na vlasti je ostala manjinska vlada. Uz to, Scholz je najavio da će 15. siječnja u Bundestagu postaviti pitanje povjerenja vladi. Ako se izglasa nepovjerenje, Njemačka ide na prijevremene izbore.
>Urušava se njemačka vlada: Scholz najavio mogućnost prijevremenih izbora
Ovakav razvoj događaja nije iznuđujući. Već se duže vrijeme upozorava da situacija u kolaciji nije najbolja, a njen se raspad očekivao. Razlozi su međusobno neslaganje i različiti pogledi. Scholz je u srijedu rekao kako ga Lindner više puta izigrao i odbijao kompromise. Dodao da kako je “čelnik FDP-a bio više zabrinut za svoju klijentelu i opstanak svoje stranke nego za funkcioniranje vlade”.
Neslaganje oko raznih pitanja
Koalicijske stranke nisu se slagale oko niza pitanja kao što su proračunska politika, imigracije, klima i kako oživjeti posrnulo gospodarstvo, piše Barron’s. Naime, Njemačka se sada suočava s drugom godinom bez gospodarskog rasta, a na sve to došla je i kriza u automobilskoj industriji. BBC piše kako su Scholz i njegovi partneri iz Zelenih te probleme željeli riješiti labavljenjem ustavnih pravila o javnom dugu kako bi se omogućila veća potrošnja, dok je Lindner želio platiti smanjenje poreza rezanjem proračuna za socijalnu skrb i socijalnim proračunima te odbacivanjem ekoloških ciljeva.
No, svi problemi vuku su još od ranije. Kako piše Deutsche Welle jedan od ključnih trenutaka bio je 15. studenog 2023. kada je Savezni ustavni sud proglasio dijelove proračunske politike savezne vlade neustavnima. Bio je to dan kada je koaliciji SPD-a, Zelenih i FDP-a oduzeta financijska osnova za poslovanje, piše DW.
>Raspad Zelenih u Njemačkoj: Što to znači za vladajuću koaliciju?
Konkretno, radilo se o oko 60 milijardi eura čije je korištenje zabranio najviši njemački sud. Bundestag je odobrio kredite za borbu protiv korone tijekom pandemije, ali na kraju nije bila potrebna cijela svota. Kao jedan od svojih prvih službenih poteza, tzv. semafor koalicija odlučila je iskoristiti preostalih 60 milijardi eura za financiranje svoje klimatske i energetske politike. No, ta prenamjena je bila protuustavna.
SPD i Zeleni su u biti lijeve stranke koje se oslanjaju na jaku državu i trebaju puno novca za socijalnu politiku i zaštitu klime. Ekonomski liberalni FDP ima suprotno mišljenje u praktički svim područjima. Liberali inzistiraju na osobnoj odgovornosti građana. Država bi trebala intervenirati samo u iznimnim slučajevima i maksimalno se financijski suzdržavati. Tijekom predizborne kampanje stranka je obećala reorganizaciju proračuna i ponovno poštivanje ustavne kočnice zaduživanja.
>Njemačka u borbi s migrantima: Kako su druge zemlje promijenile svoju politiku otvorenih vrata?
Posebni fond od 60 milijardi eura, koji nije bio dio saveznog proračuna, premostio je razlike. To je bila financijska osnova koalicije jer je omogućila da se istovremeno uštedi u proračunu, a opet potroši novac na crveno-zelenu socijalnu i klimatsku politiku.
Projekti su bili veliki: Njemačka je trebala postati pionir u zaštiti klime i trebalo je izgraditi 400.000 novih stanova. Socijalnu državu treba modernizirati, potporu nezaposlenima pretvoriti u građansku naknadu te uvesti osnovnu dječju pomoć i dioničku mirovinu. Razinu mirovina treba stabilizirati na 48 posto, povećati minimalnu plaću i povećati izdatke za istraživanje i razvoj. U početku je savez dobro funkcionirao, počevši od selfija. No , razlike su bile očite. Zeleni i SPD dobro su se slagali, no nisu mogli imati većinu pa im je trebao liberalni FDP.
Presudan novac?
Prilikom predstavljanja koalicijskog sporazuma rečeno je da su pregovori s tako različitim perspektivama i školama mišljenja bili “obogaćujući” i: “Suprotnosti se mogu nadopunjavati”. Obećanje da će razgovore uvijek voditi povjerljivo i da će u javnost uvijek izlaziti samo s rješenjima, nije dugo trajalo. Pandemija korone, ruska invazija na Ukrajinu, obustavljene su isporuke plina i nafte, sve je to dovelo sve većih nesporazuma i neslaganja.
Među razlikama je dominirao spor oko novca. SPD i Zeleni borili su se s dužničkom kočnicom. Rat u Ukrajini, financijska pomoć i pomoć Kijevu u naoružanju, zbrinjavanje izbjeglica, potrebno naoružanje Bundeswehra, potreba obnove infrastrukture u Njemačkoj – lista potreba postajala je sve duža. No, FDP je odbio popustiti i nastavio je s mjerama štednje.
>Njemačka: Nastavlja se trend pada broja novorođenčadi
Liberali se nisu dali odgovoriti od toga nakon što je Savezni ustavni sud izrekao svoju presudu u studenom 2023. Ali otpor među SPD-om i Zelenima prema zahtjevima ministra financija FDP-a za štednjom nastavio je rasti. Pregovori o proračunu za 2025. godinu završili su upućivanjem nacrta u Bundestag u kojem je nedostajalo oko dvanaest milijardi eura, piše DW.
>Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte od Njemačke traži veća izdvajanja za vojsku
Istodobno su na istoku u rujnu 2024. održani državni izbori. Nikada ranije stranke koje vladaju na saveznoj razini nisu imale tako loše rezultate na državnoj razini kao SPD, Zeleni i FDP u Tiringiji i Saskoj. Nakon tih izbora, čelnik FDP-a Lindner postavio je ultimatum i proglasio “jesen odluka” za odluke o gospodarstvu i financijama te u konačnici funkcioniranju vlade.
Sve je tako završilo jučer, kada je Scholz smijenio Lindnera. S njim su se povukli i drugi FDP-ovi ministri, ministar pravosuđa Marco Buschmann i ministrica obrazovanja Bettina Stark-Watzinger. FDP je time prekinuo semafor koaliciju. Ipak, ministar prometa Volker Wissing planira ostati na dužnosti i napustiti FDP.
>Financijski teret: Koliko europske države troše na migrante?
Scholz i Zeleni sada traže pomoć u oporbi. Scholz je najavio kako će se u najkraćem mogućem roku sastati i s predvodnikom najvećeg oporbenog zastupničkog kluba, Friedrichom Merzom (Kršćansko-demokratska unija CDU). Što će u konačnici biti s vladom znat će se 15. siječnja.
Tekst se nastavlja ispod oglasa