Njemačka bi trebala zatvoriti gotovo polovicu svojih nuklearnih kapaciteta prije kraja godine, čime će se dodatno opteretiti europske mreže koje se već nose s jednom od najgorih energetskih kriza u povijesti regije, piše Bloomberg.
Zatvaranjem Grohndea, Gundremmingena C i Brokdorfa, ostat će samo tri atomske elektrane u Njemačkoj, koje će biti isključene do kraja 2022. Osim pritiska na opskrbu, zatvaranje uklanja ključni izvor energije s niskim udjelom ugljika u zemlji u kojoj su štetne emisije u porastu.
Trend fosilnih goriva u Europi
Nakon katastrofe u Fukushimi 2011., Njemačka je obećala da će napustiti sve svoje reaktore. U to vrijeme, ova zemlja je bila vodeća u obnovljivim izvorima energije, no postupnim ukidanjem nuklearki više se oslanja na ugljen i lignit za proizvodnju električne energije. Njemačka je tako zaostala u ostvarivanju ciljeva “nula štetnih emisija” nakon velikih ustupaka lobiju za ugljen, prosvjednicima protiv vjetroelektrana i proizvođačima, posebice proizvođačima automobila.
“Iz perspektive čiste emisije, uvijek je bila upitna ideja zatvoriti njemačku nuklearnu energiju prije nego što elektrane dođu do kraja svog životnog vijeka”, rekao je Hanns Koenig, voditelj naručenih projekata u Aurora Energy Research.
“Uvijek je bilo jasno da će postupno ukidanje nuklearnih elektrana zahtijevati elektrane na ugljen i plin koje će morati raditi više i stoga će uzrokovati značajne dodatne štetne emisije.”
Atomska postrojenja dizajnirana su za proizvodnju energije 24 sata dnevno, pružajući vrijednu podršku kada vjetar ne puše ili sunce ne sja.
Povećano oslanjanje na fosilna goriva dodatno će povećati štetne emisije, a Njemačka nije usamljena. Brojne europske zemlje povećale su proizvodnju energije na ugljen u posljednjih nekoliko mjeseci jer opskrba plinom nije zadovoljila rastuću potražnju, a proizvodnja vjetra je pala.
Njemačka namjerava isključiti svu proizvodnju na ugljen do 2038., a flota elektrana na lignit bit će smanjena za gotovo 16% do 2024. Do te će godine visoke cijene ugljika i ekspanzija obnovljivih izvora energije “snažno smanjiti” njemačku proizvodnju ugljena, prema Međunarodnoj energetskoj agenciji.
I taj trend će se replicirati, a veći dio Europe će odlučiti “izvući se iz ugljena”, što će dugoročno dovesti do vjerojatnog povećanja imovine obnovljive energije, rekla je Sabrina Kernbichler, analitičarka u S&P Global Plattsu.
Ipak, kratkoročno, ugljen pomaže premostiti jaz u opskrbi. Jedno njemačko komunalno poduzeće, Uniper SE, odgodilo je planirano razgradnju svoje termoelektrane na ugljen Scholven-B nakon kraja 2022. zbog kašnjenja u izgradnji zamjenske plinske jedinice na toj lokaciji.
Pobuna 10 država EU na čelu s Francuskom protiv ‘zelenog ludila’ – podržala i Hrvatska!
Kako smo pisali u listopadu, Vladini dužnosnici iz deset zemalja Europske unije smatraju kako je važno pojačati uporabu nuklearne energije kako bi se europski potrošači zaštitili od nestabilnosti cijena, navodi se u zajedničkom dokumentu objavljenom u francuskom mediju Le Figaro i u drugim tamošnjim medijima, a prenosi geopolitika.news
S francuske strane tekst su potpisali ministar gospodarstva, financija i obnove Bruno Le Maire i ministar-delegat za industriju u ovom ministarstvu, Agnès Pannier-Ryunache… Podržali su ih premijeri, ministri gospodarstva i ministri energetike Rumunjske, Češke, Finske, Slovačke, Hrvatske, Slovenije, Bugarske, Poljske i Mađarske.
Izrazili su uvjerenje da će nuklearna energija zaštititi europske potrošače od nestabilnosti cijena energije, što se “trenutačno ogleda u stanju oko plina”.
Članak je objavljen dan prije govora predsjednika Emmanuela Macrona o programu revitalizacije gospodarskih i znanstvenih aktivnosti “Francuska-2030”. Prema informacijama koje su procurile u medije, Macron će u svom govoru veliku pozornost posvetiti razvoju nuklearne energije, uključujući male modularne reaktore.
Europske države različito gledaju na pitanje nuklearne energije
Podsjećamo: Europska unija u sklopu svoje strategije o energetskoj tranziciji namjerava, osim fosilnih goriva, postupno istisnuti i nuklearnu energiju iako je ona, zapravo, najčišći oblik energije, s daleko najmanjom emisijom štetnih plinova u atmosferu.
Njemačka je u sklopu navedene strategije najavila potpuno zatvaranje svih svojih nuklearnih centrala do 2030. godine. Međutim ne gledaju svi u EU jednako na pitanje nuklearne energije.
Mađarska želi proširiti svoju nuklearku
Tako pojedine zemlje, prije svega Francuska, kao država u kojoj najveći dio energije stiže upravo iz njezinih nuklearki, ima svoje mišljenje koje se protivi onom iz Bruxellesa. Slično misli i Poljska koja najavljuje i izgradnju svoje nove nuklearke, a navodno bi je mogli graditi upravo Francuzi, koji su jedna od vodećih sila po pitanju najsuvremenije tehnologije njihove izgradnje. Također i Mađarska želi proširiti svoju nuklearku Pakš koju je izgradio ruski Rosatom, također renomirana svjetska tvrtka po pitanju gradnje nuklearki i koji trenutačno gradi tursku AC Akkuyu.
Ovo pitanje postaje tim aktualnije s obzirom na nastalu energetsku krizu u Europi, koja se velikom brzinom proširila i u svega tri ljetna mjeseca dovela do povećanja cijena plina na po Europu astronomske iznose, što je utjecalo i na veliki skok cijena električne energije.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
