Norveška Vlada najavila je da više neće automatski odobravati azil svim Ukrajincima koji bježe od rata, čime se mijenja politika ”kolektivne zaštite” koja je uvedena nakon ruske invazije na Ukrajinu u veljači 2022. godine.
Ministrica pravosuđa Emilie Enger Mehl otkrila je da je Norveška primila mnogo više ukrajinskih izbjeglica u odnosu na druge skandinavske zemlje. Njezina zabrinutost je tim više veća jer je većinom riječ o ukrajinskim muškarcima sposobnima za borbu, a koji pokušavaju izbjeći rat.
>Od početka rata više od 200.000 vojno sposobnih Ukrajinaca pobjeglo je u Njemačku
Priljev izbjeglica povećao je pritisak na infrastrukturu
Ministrica pravosuđa Emilie Enger Mehl izjavila je na konferenciji za novinare u petak da će se ubuduće zahtjevi za azil Ukrajinaca koji dolaze iz šest regija zapadne Ukrajine razmatrati pojedinačno.
Te regije — Lavov, Volin, Zakarpatska oblast, Ivano-Frankivsk, Ternopil i Rivne — norveške vlasti smatraju sigurnima zbog njihove udaljenosti od bojišnica sukoba. Sukob se većinom odvija na istoku i jugoistoku zemlje.
”Uspoređujući se sa sličnim (nordijskim) zemljama, ne možemo primiti nerazmjerno velik broj raseljenih osoba” rekla je Enger Mehl. Razlog tomu je opterećenje norveške infrastrukture. Priljev izbjeglica povećao je pritisak na stambeni smještaj, zdravstvene i obrazovne sustave, posebno u određenim gradovima.
>Ukrajinski muškarci koji se deklariraju kao žene pokušavaju izbjeći mobilizaciju; vraćaju ih s granice
Od početka rata, Norveška je primila je 85.545 ukrajinskih izbjeglica
Od početka rata, Norveška, zemlja s 5,6 milijuna stanovnika, primila je 85.545 ukrajinskih izbjeglica, prema podacima UNHCR-a. Nasuprot tome, Švedska, s dvostruko većom populacijom, primila je oko 72.000, dok je Danska, slične veličine kao Norveška, primila 56.000 izbjeglica.
Još jedan ključni faktor koji stoji iza odluke Vlade je promjena demografskog sastava među tražiteljima azila. Mehl je primijetila da je sve veći broj onih koji traže azil ”muškarci”, uključujući mnoge sposobne za borbu”. Ovaj podatak je naveo vlasti da izraze zabrinutost zbog sigurnosti i valjanosti mnogih zahtjeva.
Norveška je postupno pooštravala uvjete za dobivanje azila u posljednje dvije godine. Na taj način nastojeći potaknuti Ukrajince da uđu na tržište rada, kao i ograničiti broj novih dolazaka. Najnoviji potez norveške Vlade odražava i praktične i sigurnosne razloge, piše Remix News.
