Nova karta najtrusnijih područja: Pogledajte koji vam je rizik od potresa

potres
Foto: snimka zaslona

Objavljena je nova interaktivna karta najtrusnijih područja Europe.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Odmah nakon Italije, Grčke, Rumunjske, Albanije i Turske dolazi – Hrvatska. “Da, Hrvatska je nakon tih država najugroženija”, potvrđuje za Večernji list izv. prof. dr. Josip Atalić s Građevinskog fakulteta u Zagrebu. Znanstvenici napominju da gradovi poput Zagreba, Tirane, Sofije, Lisabona, Bruxellesa i Basela imaju iznadprosječnu razinu rizika od potresa u usporedbi s manje izloženim gradovima kao što su, primjerice, Berlin, London ili Pariz.

Koje su zgrade najugroženije?

Prema Europskom modelu rizika od potresa, zgrade izgrađene prije 1980-ih, urbana područja i zone visoke potresne opasnosti glavni su faktori rizika od potresa.

> Može li mobitel dojaviti kada će biti potres? Evo što kaže seizmolog Kuk

Tekst se nastavlja ispod oglasa

> Dok ministar Paladina kadrovira, obnova nakon potresa ide jako sporo

> Izv. prof. Atalić: ‘Potres je jedan od tri najveća rizika u Hrvatskoj’

Najugroženije su srednje visoke armiranobetonske okvirne zgrade sagrađene prije 1980-ih godina i niske zidane nearmirane kuće. Najučinkovitija mjera za smanjenje rizika od potresa u Europi bila bi, ističu, dogradnja ili zamjena najranjivijih zgrada. Kad bi se samo u Italiji i Turskoj sve zgrade stavile pod okvire novog europskog standarda (Eurocode 8), prosječan broj smrtnih slučajeva u Europi mogao bi se smanjiti za više od 50 %, a prosječni godišnji ekonomski gubici za bar 30 %.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Artur Pinto iz JCR-a istaknuo je da je osam od deset zgrada u Europi sagrađeno prije 1990. Iako se u većini europskih zemalja upotrebljavaju noviji propisi i norme koji osiguravaju prikladnu zaštitu od potresa, još ima dosta starijih neojačanih ili nedovoljno ojačanih zgrada, što predstavlja visok rizik za stanovnike. “Potresi će se i dalje događati, ali možemo koristiti modele za ublažavanje posljedica”, istaknula je H. Crowley, prenosi Večernji list.

Pogledajte kartu

Odsad svatko može putem najnovije interaktivne karte vidjeti postoji li na području na kojem živi povećan rizik od potresa, piše Dnevnik.hr.

Objavljena je prva javno dostupna interaktivna karta područja s najvećim rizikom od potresa u Europi, a na njoj se nalazi i ocjena rizika i za Hrvatsku.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Prema toj najnovijoj karti rizika od potresa u Europi, po tom riziku prednjače Italija, Grčka, Albanija, Rumunjska i Turska. Hrvatska spada u zemlje s umjerenim rizikom od potresa, a najkritičnija područja su Zagreb i okolica te sam jug Dalmacije.

Nova karta je interaktivnog tipa i svatko može i sam pogledati koja područja su izložena najvećem riziku od potresa. Navedenu interaktivnu kartu možete pronaći OVDJE.

Budući potresi

Karta rizika od potresa Europe temelji se na prvom javno dostupnom modelu seizmičkog rizika Europe (ESRM20) i ilustrira relativnu distribuciju očekivanog rizika u Europi putem kompozitnog indeksa.

Područja niskog rizika obojena su od bijele do svijetloplave, područja umjerenog rizika od plave do crvene, a područja visokog rizika su tamnocrvene boje.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Navedeni model značajno poboljšava razumijevanje učinaka budućih potresa u Europi. Mnoge europske zemlje još nisu provele nacionalnu procjenu seizmičkog rizika. Stoga europski model rizika od potresa pruža osnovu na kojoj nacionalna tijela mogu dalje graditi.

Prema modelu, zgrade izgrađene prije 1980-ih godina, urbana područja i područja velike opasnosti od potresa uglavnom uzrokuju rizik od potresa. Iako europske zemlje imaju novije projektne kodove i standarde koji osiguravaju odgovarajuću zaštitu od potresa, mnoge starije neojačane ili nedovoljno ojačane zgrade još uvijek postoje, što predstavlja visok rizik za njihove stanovnike.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.