Plenković radi predsjedanja Vijećem Europe ratificirao IK, a njih trese korupcijski skandal

Foto: Fah; fotomontaža: Narod.hr

U Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe, koja bi se između ostalog trebala baviti i borbom protiv korupcije, po svoj je prilici više zastupnika primalo mito iz Azerbajđana, javlja dw.com.

> Ivica Šola: Kako smo dobili istanbulsko evanđelje po Andriji

Postoje “opravdane sumnje” da je više sadašnjih i ranijih članova Vijeća “upleteno u korupciju”, konstatiraju tri nezavisna istražitelja u svom izvještaju predstavljenom u Strassburgu. Autori teksta koji ima više od 200 stranica su raniji suci Europskog suda za ljudska prava Nicolas Bratza i Elisabet Fura, te Jean-Louis Bruguiere, jedan od najpoznatijih istražnih sudaca Francuske.

> Hrvatska preuzima predsjedanje Vijećem Europe u svibnju

Prema nalazima ove istražne trojke, središnju ulogu u širokoj mreži korupcije igrao je njemački političar Eduard Lintner, član bavarska Kršćansko-socijalne unije (CSU). On je bio član Parlamentarne skupštine od 1999. do 2010. U izvještaju se navodi da je Lintner između 2012. I 2014. Iz Bakua primio ukupno 820.000 eura mita, i to posredstvom tri fantomske tvrtke registrirane u Velikoj Britaniji.

Lobiranje za autoritarni režim

U središtu pažnje istražitelja uz Lintnera se našla i još jedna političarka iz Njemačke: Karin Strenz. I ova političarka, inače članica Kršćansko-demokratske unije (CDU) je navodno uz pomoć posrednika dobivala novac iz Bakua. Ona je između ostalog radila za savjetničku firmu “Line M-Trading” koja je lobirala za interese Bakua u Europi, ali to nije spomenula kao oblik sukoba interesa kada je u svojstvu promatrača kontrolirala provođenje parlamentarnih izbora u Azerbajđanu. Ona u međuvremenu više nije članica Parlamentarne skupštine, ali je za vrijeme svog mandata uvijek iznova upadala u oči kao osoba koja jasno podržava stavove i interese vlasti ove države na Kaspijskom moru.

> Nakon što je uputio Istanbulsku u Sabor, Plenković se otišao pohvaliti u Vijeće Europe

Autori izvještaja sa žaljenjem konstatiraju da se ni Lintner ni Strenz unatoč više poziva nisu željeli očitovati o ovim optužbama. Isto važi i za još jednog od važnih protagonista korupcijske afere, Talijana Lucu Volontea. Protiv njega je još 2016. Tužiteljstvo iz Milana pokrenulo istragu zbog korupcije i pranja novca, što je i pokrenulo čitavu istragu oko primanja mita u Vijeću Europe. Za sada se radi o ukupnoj sumi od oko 2,4 milijuna eura.

> Plenković nastavlja kampanju za IK, napao dio civilnog društva koji joj se protivi

Kavijarska diplomacija

Otkako je 2001. Godine primljena u Vijeće Europe, bivša sovjetska republika, inače prebogata naftom i plinom, izgradila je prema saznanjima istražitelja čitavu mrežu simpatizera. Vrlo važnu ulogu u tom procesu nastajanja simpatija odigrali su izdašni pokloni – bilo u gotovom novcu, bilo u obliku drugih pogodnosti i privilegija. Tako se primjerice već duže vrijeme priča o velikim količinama vrlo kvalitetnog i skupog kavijara koji se poklanjao, ili o pozivima na odmor u luksuzne hotele. Na taj je način Bakuu uspjelo spriječiti kritičke izvještaje o nepravilnostima tokom izbora ili o povredama ljudskih prava u autoritarno vođenoj zemlji. Članice Vijeća Europe su ukupno 47 zemlje. Među njima su sve EU-države, ali također i zemlje poput Rusije ili Turske.

> Plenković: ‘Nije dobro da se orkestriranom paneuropskom kampanjom stavlja u neugodan položaj Vladu zbog ratifikacije IK’

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/dw.com

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.