Postignut dogovor članica EU o fondu za gospodarski oporavak: Kolika su bespovratna sredstva, a koliko ide za zajmove?

epa08380378 European Council President Charles Michel arrives for a joint a news conference with European Commission President Ursula Von Der Leyen (unseen) after a video conferenced EU summit with European heads of state and governments to discuss measures related to the COVID-19 disease, in Brussels, Belgium, 23 April 2020. EPA/OLIVIER HOSLET / POOL

Čelnici EU-a rano u utorak su objavili da su postigli dogovor glede fonda za gospodarski oporavak od ukupno 750 milijardi eura. Prema njemu, Hrvatskoj bi trebale pripasti 22 milijarde eura kazao je premijer Andrej Plenković.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Kada se doda i sedmogodišnji financijski okvir za EU, riječ je o dogovoru teškom sveukupno 1.82 bilijuna eura. Za saniranje ekonomskih posljedica pandemije koronavirusa predviđeno je 750 milijardi eura, od čega će 390 milijardi eura biti podijeljeno kroz takozvane ‘grantove’, odnosno bespovratna sredstva, a 360 milijardi eura će biti dostupno kroz zajmove.

Pregovori su trajali gotovo pet dana, a inicijalno, na samitu je trebao biti odobren paket pomoći koji bi se sastojao od 500 milijardi eura kroz ‘grantove’ i 250 milijuna u obliku zajmova. No, nizozemski premijer Mark Rutte inzistirao je da se pomoć kroz ‘grantove’ smanji.

Guntram Wolff, direktor ekonomskog think thanka Bruegel; kazao je za Euronews da se najveći sukob zapravo vodi oko odobravanja sedmogodišnjeg proračuna EU, Sukob je vezan uz takozvana uvjetovanja, odnosno nadgledanje zemalja članica.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Ovdje se, u izvjesnom smislu, radi o tome kako dijeliti suverenitet i zato su pregovori teški”, dodaje Wolff i zaključuje:

“Ne radi se toliko o 5 ili 10 milijardi više ili manje koje će bilo koja zemlja dati ili platiti. Zapravo se radi o tome što to znači glede uplitanja u nacionalnu politiku zemalja članica, što mislim da je neizbježno”.

Predsjednica Europske komisija Ursula von der Leyen kazala je da će novac za pomoć biti povezan s praćenjem vladavine zakona, odnosno nadgledanjem zemalja članica.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ranije je za Euronews istaknuo Guntram Wolff, direktor ekonomskog think thanka Bruegel; najveći sukob zapravo se vodio oko odobravanja sedmogodišnjeg proračuna EU. Sukob je vezan uz takozvana uvjetovanja, odnosno nadgledanje zemalja članica.

“Ovdje se, u izvjesnom smislu, radi o tome kako dijeliti suverenitet i zato su pregovori teški”, dodaje Wolff i zaključuje:

“Ne radi se toliko o 5 ili 10 milijardi više ili manje koje će bilo koja zemlja dati ili platiti. Zapravo se radi o tome što to znači glede uplitanja u nacionalnu politiku zemalja članica, što mislim da je neizbježno”.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.