Građani zemalja članica Europske unije od 6. do 9. lipnja izaći će na birališta i izabrati 720 zastupnika u Europskom parlamentu. Prvi su ovo europski izbori nakon Brexita. Mnogi ističu kako su ovi izbori bitni jer će odrediti smjer u kojem će Europa ići, a većina anketa predviđa rast desnim strankama.
Europski parlament jedina je institucija EU-a koju izravno biraju građani. Predstavlja zakonodavno tijelo EU-a te zajedno s Vijećem EU-a donosi propise EU-a na temelju prijedloga Europske komisije, donosi odluke o međunarodnim sporazumima kao i odluke o proširenjima te preispituje program rada Komisije i poziva Komisiju da predloži zakonodavne akte. Uz to ima i proračunske i nadzorne ovlasti. Tako EP sudjeluju u odlučivanje o cjelokupnom godišnjem proračunu EU-a s Vijećem Europske unije i ima konačnu riječ.
>EU izbori: Ankete predviđaju pad ‘mainstream’ stranaka i rast desnice
Parlament ima i niz nadzornih i kontrolnih ovlasti koje mu omogućavaju da nadzire rad drugih institucija, prati pravilnu upotrebu proračuna EU-a te da osigura odgovarajuću provedbu prava EU-a. Također, EP izabire predsjednika Komisije i odobrava Komisiju kao tijelo. Može podnijeti prijedlog za izglasavanje nepovjerenja, kojim se Komisiju obvezuje da podnese ostavku, razmatra predstavke građana i pokreće istrage, promatra izbore…
>Svi žele u EP: Evo tko je sve na listama za nadolazeće izbore
Kako izgleda parlament?
Europski parlament trenutno ima 705 mjesta. Zastupnici u Europskom parlamentu iz svake zemlje članice pripadaju jednoj od sedam parlamentarnih skupina ili su nezavisni. Trenutačno postoji sedam skupina u Europskom parlamentu. Četiri kluba su lijeve orijentacije: Klub zastupnika Progresivnog saveza socijalista i demokrata u Europskom parlamentu (S&D), Klub zastupnika “Renew Europe”, Klub zastupnika Zelenih/Europskog slobodnog saveza (Zeleni/EFA) i Ljevica. Tri na desnoj strani: Klub zastupnika Europske pučke stranke (EPP), Klub zastupnika Identitet i demokracija (ID), Europski konzervativci i reformisti (ECR). EPP i S&D najveći su klubovi, a EPP ima najviše zastupnika – 179. Detaljan broj zastupnika po klubovima možete vidjeti na grafikonu ispod:
>(Pre)skupe fotelje: Doznajemo koliko su plaćeni hrvatski predstavnici u EU parlamentu
Zemlje članice EU-a različite veličine biraju različit broj zastupnika u Europskom parlamentu. Ne može biti više od 96 niti manje od 6 mjesta po zemlji. Trenutno Njemačka ima najveći mogući broj zastupnika, odnosni 96. Slijedi Francuska sa 79 te Italija koja ima 76 zastupnika. Najmanje zastupnika imaju Malta, Cipar i Luksemburg – šest.
Izbori traju više dana, a sustavi se razlikuju
Nakon novih izbora broj zastupnika povećat će se za 15, pa će ih ukupno biti 720. To znači da će neke zemlje izabrati nekoliko zastupnika više nego što ih trenutno predstavlja, ali nijedna država neće izabrati manje. Na primjer, Francuska će dobiti 2 zastupnika više pa će ih u novom sazivu biti 81. Hrvatska ostaje i dalje na 12 zastupnika. Točan broj zastupnika po zemljama možete vidjeti na grafikonu:
>Izađite na izbore za EP: Svaki glas utječe na buduću sliku Europe, pa time i Hrvatske
Većina zemalja članica planira održati izbore 9. lipnja, kao i Hrvatska. No, prva će započeti Nizozemska koja će na izbore izaći već u četvrtak 6. lipnja.
>Izbori za EP u jeku brojnih izazova: Ove teme će ih obilježiti
Na europske izbore prirodno uvelike utječe nacionalna politika, ali različiti izborni sustavi i pravila u zemljama članicama.
>Rezolucija Europskog parlamenta o pravu na pobačaj je hod po rubu pameti
Iako svi glasački sustavi moraju osigurati proporcionalnu zastupljenost za europske izbore, nacionalni izborni sustavi se uvelike razlikuju. Na primjer Belgija, Irska, Italija i Poljska imaju više od jedne izborne jedinice. Portugal, Španjolska, Francuska, Njemačka, Mađarska i Rumunjska imaju zatvorene liste. Ostale članice glasaju preferencijalno, među njima i Hrvatska. Jedino Irska ima drugačiji sustav, jedinstvenim prenosivim glasom.
