Izađite na izbore za EP: Svaki glas utječe na buduću sliku Europe, pa time i Hrvatske

Izbori za Europski parlament (EP), koji se u Hrvatskoj održavaju u nedjelju 9. lipnja, zbog institucionalne isprepletenosti i utjecaja koji EU ima u državama članicama, utječu na životne prilike kao i nacionalni parlamentarni izbori. Na njima se odlučuje i o tome koje će vrijednosti ubuduće biti na cijeni.

Europski parlament jedino je predstavništvo u nekoj međunarodnoj instituciji koje građani izravno biraju.

Europski parlament i Europsko vijeće zakonodavna su tijela Europske unije. To znači, odluke sa zakonskom snagom na razini EU moraju odobriti obje institucije, Europski parlament i Europsko vijeće.

Europski izbori kao mogućnost utjecaja na složenu strukturu

Ta dvojna zakonodavna struktura nije jedinstvena, slična pravila postoje i u nekim državama članicama. Posebice je vidljiva u državama s predsjedničkim sustavom ili pak s izraženim federalističkim strukturama.

>Europski izbori: DIP zaprimio 25 lista, evo kakve su poruke poslane

Primjerice, u francuskom predsjedničkom sustavu, koji se odlikuje uzajamnom podjelom vlasti između parlamenta i predsjednika, predsjednik ima uz parlament zakonodavne ovlasti.

U Njemačkoj, koja se u prvom redu definira kao slobodni savez različitih zemalja, podjela zakonodavne vlasti uređena je odnosom između Bundestaga i Bundesrata. Bundestag je nacionalni parlament, predstavništvo građana. Bundesrat, koji u konačnici odobrava ili odbacuje svaki zakon donesen u Bundestagu, predstavništvo je saveznih zemalja i u njemu jedino pravo odlučivanja imaju zemaljske vlade.

Složena, zapravo teško pregledna struktura Europske unije svojim nadležnostima zadire u unutarnje odnose u državama članicama. Načelno govoreći, zakonodavstvo EU i nacionalna zakonodavstva podjednako su nadležna za unutarnje prilike u članicama. Međutim, upravo zbog složenih institucionalnih mreža omjer tih nadležnosti nemoguće je točno ustanoviti.

Suverenost se ostvaruje u prvom redu na izborima

Pristupanjem Europskoj uniji, svaka država članica prenijela je dio svoje suverenosti na europske institucije. Istodobno, putem vlastitih predstavnika u Europskom parlamentu, kao i putem sudjelovanja svojih vlada u Europskome vijeću, članice zajedno s drugima odlučuju o sudbini Unije i njezinih društava.

Europski parlament, poput nacionalnih parlamenata, osim zakonodavne uloge predstavlja forum u kojemu se sve važne teme javno raspravljaju.

Zastupnici u Europski parlament biraju se svakih pet godina, koliko traje mandat i Europskoj komisiji koju on bira zajedno s Europskim vijećem.

>Istraživanje: Na europskim izborima dominirat će desnica

Broj zastupnika ograničen je na 751, uključujući i predsjednika, a ukupan broj zastupnika određuje se prema nacionalnom ključu, odnosno načelu degresivne proporcionalnosti.

Sukladno tome, jedan zastupnik iz manje članice predstavlja manji broj građana nego zastupnik iz veće članice. Najmanje članice biraju najmanje šest zastupnika, a najveće najviše 96.

Nedostatak transparentnosti kao prepreka suverenosti

Ove će se godine izabrati 720 zastupnika. Najviše će ih biti iz Njemačke, 96, a najmanje, po šest, s Cipra, iz Luksemburga i Malte. Iz Hrvatske će se birati 12 zastupnika.

Kad je riječ o biračkom pravu, važno je napomenuti da svaki državljanin bilo koje članice može birati u bilo kojoj članici, s time da može glasovati samo jednom.

Iz perspektive građana, Europska unija u velikoj je mjeri povezana s izazovom suverenosti. Sve je više izložena kritikama upravo zbog krize suverenosti i nedostatka transparentnosti, zbog složene strukture odlučivanja i ograničenog uvida građana u nju.

Načelno gledano, Europska unija predstavlja visoko razvijen demokratski mehanizam, u kojemu je poštivanje volje građana zajamčeno na različite načine. To se odvija putem neposrednih izbora za Europski parlament, kao i putem sudjelovanja nacionalnih vlada u procesima odlučivanja na Europskoj razini.

>Zašto se Plenković kandidira na izborima za Europski parlament?

S druge pak strane, odluke europskih institucija građanima su često nerazumljive, između ostaloga i zbog mogućnosti izvaninstitucionalnih utjecaja. To znači, nedostatak transparentnosti izravno ugrožava demokratičnost.

Izbori za Europski parlament pružaju šansu građanima da se izbore za svoje vrijednosti

Važnu polugu očuvanja nacionalnih interesa, suverenosti, predstavlja načelo konsenzusa ili jednoglasja u Europskome vijeću i Vijeću Europske unije. To znači da se ni jedna zakonodavna odluka ne može donijeti bez pristanka svih država članica.

Međutim, to je načelo ugroženo posljednjih godina nastojanjem većih članica da se uvede većinsko načelo, što se opravdava potrebom za učinkovitošću. Time bi veće članice dobile i veću moć, a manje, poput Hrvatske, teže bi ostvarivale svoje interese.

No kad je riječ o Europskome parlamentu, on funkcionira kao i nacionalni parlamenti, što znači da u znatnoj mjeri odražava vrijednosni i interesni spektar građana.

Ako se uzme u obzir načelo legitimnosti, onda je EP tijelo koje mu najviše udovoljava na razini Europske unije.

Njegova je uloga time važnija što se, pod utjecajem trendova, netransparentnih odluka i moćnih struktura u zakonodavstvu EU često promiču ciljevi koji nemaju jasno uporište u volji građana.

Kako očuvati tradicionalne vrijednosti?

To je posebice vidljivo na primjeru čitavog spektra tradicionalnih vrijednosti, koje su posljednjih desetljeća u Europi sustavno zanemarivane, potiskivane i zamjenjivane drugim vrijednosnim sustavima.

U konačnici, članice koje se pokušavaju suprotstaviti tim trendovima, poput Mađarske ili do nedavno Poljske, institucionalnim manevrima bivaju odgurnute na rub i njihova vodstva proglašavana nedemokratskim i protueuropskim.

Tradicionalne vrijednosti posebice su ugrožene u područjima poput demografije i s njom usko povezane politike useljavanja, zatim zaštite života, uloge civilnog društva i javnog odnosa prema svjetonazorskim pitanjima.

Konzervativne vrijednosti u europskim političkim i medijskim strukturama posljednjih se godina sustavno proglašavaju ekstremnima i čak protudemokratskima.

Jedan od primjera netransparentnosti i promicanju novih normi na mala vrata predstavlja i nedavni zakonodavni proces u EP-u, kojim se pokušalo ozakoniti surogatstvo.

Koliko je odnos snaga u EP-u važan za sudbinu Europe, pokazuje i primjer nedavne odluke EP-a kojom je zatražio da se pravo na pobačaj uvrsti u povelju o temeljnim pravima.

U ovome slučaju, kočnica toj odluci moglo bi biti Europsko vijeće, budući bi ju i ono moralo odobriti.

>Europski parlament uvrstio surogatstvo u zločin trgovine ljudima

U europskim državama postoje u međuvremenu snažne snage koje se protive sustavnoj promjeni strukture društava i njihovim vrijednostima. Njihovo djelovanje poprima i oblike suradnje na europskoj razini.

Nacionalni parlamentarni izbori uvijek predstavljaju natjecanje različitih političkih opcija, borbu za utjecaj i naposlijetku za uspostavu zakonodavne vlasti.

Svaki glas utječe na buduću sliku Europe, pa time i Hrvatske

To je u međuvremenu slučaj i s izborima za Europski parlament. U njemu se odlučuje o brojnim unutarnjim pitanjima članica, ali i o općim, zajedničkim pitanjima koja vrijede za cijelu Europu.

Na izborima za Europski parlament ove godine možda će se odlučivati i o smjeru kojim će se ubuduće kretati Europska unija. Etablirane političke snage nastoje zadržati postojeće metode, odnose moći i trendove. Alternativne snage, suverenistički i konzervativni pokreti, za to vrijeme ukazuju na potrebe građana i pokušavaju ih ugraditi u političke procese.

Izbori za Europski parlament stoga imaju važnost kao i nacionalni izbori. Svaki glas na njima predstavlja doprinos za buduću sliku Europe, a samim time i Hrvatske.