Predsjednik Hrvatske vlade Andrej Plenković potvrdio je u ponedjeljak da će se kandidirati na izborima za Europski parlament, odnosno da će biti nositelj liste HDZ-a. Razlog njegovoj kandidaturi može biti njegova ambicija da karijeru nastavi u Europskoj uniji, ili naprosto želja da vlastitim angažmanom poveća izborne šanse svoje stranke.
Već se nekoliko dana govori o mogućoj Plenkovićevoj kandidaturi, čak su se pojavila nagađanja da bi se mogao kandidirati za predsjednika Europske komisije. Ovo nije prvi put da se o Plenkoviću govori kao o šefu Europske komisije. Nakon izbora 2019. njegovo se ime također spominjalo među mogućim kandidatima.
Mediji prenose kako je ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek opovrgnula Plenkovićeve europske ambicije, nazvavši informacije o tome “insinuacijama” i “špekulacijama”.
Plenković u Bruxellesu: Jesu li to samo ‘insinuacije’?
“Pojavljuju se svakakve insinuacije, ono što svi znamo jest da je predsjednik Vlade vrlo cijenjen u EU. Međutim, mi smo netom izašli iz izbornog ciklusa u kojem se natjecao za predsjednika Vlade”, kazala je Obuljen Koržinek.
>Plenković potvrdio da će biti nositelj liste za Europski parlament
“HDZ je dobio najviše glasova i mi smo potpuno posvećeni pregovorima i formiranju stabilne većine. Sve drugo su čiste spekulacije”, dodala je, kako su prenijeli mediji.
Njezina izjava jasno upućuje što su Plenkovićevi prioriteti u ovom trenutku. Time navodi na zaključak da Plenković nema namjeru natjecati se za dužnost predsjednika EK-a. Međutim, nije jasno rekla da on to odbija.
Na posljednjim izborima za EP Plenković nije bio na listi. Nositelj liste tada je bio Karlo Ressler, a na njoj je bila i Dubravka Šuica, koja je kasnije postala podpredsjednicom Europske komisije.
Kako se bira predsjednik Europske komisije?
Predsjednika Europske komisije bira Europski parlament na prijedlog država članica. Kandidat mora dobiti većinu glasova, u protivnom Europsko vijeće u roku od mjesec dana mora predložiti novog kandidata.
Prije deset godina, EP je uveo pravilo kandidata za predsjednika Europske komisije, koji se mora istaknuti već na izborima za EP. Drugim riječima, liste moraju istaknuti svoga glavnog kandidata (njemački: Spitzenkandidat). Njega u slučaju pobjede i službeno predlažu EP-u za dužnost predsjednika Komisije.
Već nakon izbora 2019. to pravilo nije poštivano. Razlog tome bio je u činjenici da se Europsko vijeće, koje čine predsjednici država i vlada članica, nije moglo dogovoriti o kandidatu.
Najjači klub zastupnika bila je Europska pučka stranka (EPP). No njezin kandidat, Nijemac Manfred Weber, bio je neprihvatljiv Francuskoj, Mađarskoj i Poljskoj.
Macronovi kriteriji i zaobilazna kandidatura Von der Leyen
Francuski predsjednik Emmanuel Macron imao je niz zamjerki Weberu. Bio mu je neprihvatljiv zato što nije podupirao njegovu inicijativu uvođenja kvalificirane većine, zato što nije imao iskustvo sudjelovanja u vladi i zato što ne govori francuski.
>Europske ambicije: Plenković će predvoditi listu za EP, spominje se i kao kandidat za šefa EK?
Uslijedili su složeni pregovori, u kojima se spominjalo i Plenkovićevo ime kao mogućeg kandidata. Europsko vijeće naposlijetku je predložilo Njemicu Ursulu von der Leyen. Ona je ranije u Njemačkoj vodila niz ministarstava, a posljednja dužnost bila joj je na čelu ministarstva obrane.
Europski parlament prihvatio je njezinu kandidaturu i izabrao ju za predsjednicu Komisije. Von der Leyen nije sudjelovala na izborima za Europski parlament. Dakle, nije bila izabrana zastupnica, zbog čega joj njezini kritičari redovito predbacuju nedostatak legitimnosti.
Jedan od čelnika koji se tada nametnuo kao vješt pregovarač i naposlijetku pridonio imenovanju Von der Leyen bio je upravo Plenković. Ta mu je činjenica donijela ugled i povjerenje među europskim kolegama.
Uskoro isticanje kandidatura za predsjednika EK
Kandidacijske liste za Europski parlament bit će poznate uskoro. To znači da će biti istaknuti i glavni kandidati, odnosno kandidati za predsjednika Europske komisije.
Plenković bi mogao biti kandidat EPP-a, a hoće li to stvarno biti vidjet će se uskoro. To ovisi o odnosima snaga unutar EPP-a i o njegovoj volji.
Uzimajući u obzir postojeće kriterije i dosadašnja iskustva, Plenković bi se mogao naći među kandidatima. Kao nositelj liste HDZ-a, odnosno EPP-a u Hrvatskoj vjerojatno će biti izabran, što znači da bi za razliku od Von der Leyen ispunio sve formalne preduvjete.
>EPP čestitao Plenkoviću i HDZ-u
Nadalje, Plenković bi iz niza razloga bio prihvatljiv najutjecajnijim čelnicima Unije. Glede Macronovih zahtjeva, Plenković ima iskustvo u vladi i govori francuski. No to nije dovoljno.
Plenković je do sada bio žestoki protivnik nadglasavanja u EU
Problem bi mogao nastati vezano za pitanje kvalificirane većine, jedno od važnijih oko kojega se lome koplja danas u Europskoj uniji. Upravo dvije najsnažnije članice, Francuska i Njemačka, nastoje ukinuti pravilo konsenzusa u Europskome vijeću i Vijeću Europske unije i uvesti pravilo odlučivanja većinom glasova.
Plenković je zasad žestoki protivnik te inicijative, jer je kao čelnik jedne od manjih članica svjestan da bi većinsko glasovanje znatno oslabilo ulogu upravo manjih članica pa time i Hrvatske.
To bi mogla biti važna prepreka njegovoj kandidaturi, osim ako se u međuvremenu ne predomisli i prihvati inicijativu za ukidanjem konsenzusa.
>Hrvatska protiv ‘opasnog prijedloga’ Njemačke u EU: Ne želimo odluke konsenzusom već jednoglasno
No, prije toga njegova politička grupacija, EPP, mora pobijediti na izborima. A to nije zajamčeno, iako je EPP tradicionalno najjača politička snaga u Europi.
Moguća iznenađenja na izborima
Rastuće nepovjerenje birača u etablirane političke snage dovodi do toga da se okreću novijim političkim inicijativama, onima koje nude veću transparentnost i legitimnost.
Stoga ne bi bilo veliko iznenađenje kad bi predstojeći izbori za Europski parlament doveli do snažnog poremećaja ustaljenog odnosa snaga.
No kad bi Plenković i ispunio sve uvjete za predsjednika Europske komisije, pitanje je njegove odluke bi li on to prihvatio.
Kao što je naznačila jedna od njegovih najbližih suradnica Obuljen Koržinek, Plenković je sada zaokupljen okupljanju stabilne većine u Hrvatskom saboru.
Kratko vrijeme za kalkulacije
Ukoliko želi na čelo EK-a, morao bi kalkulirati. Vrijeme je prekratko, morao bi uskoro istaknuti kandidaturu, a u tom slučaju pala bi mu uvjerljivost među mogućim partnerima za sastavljanje vlade.
Pitanje je bi li se ona povećala kad bi umjesto Plenkovića HDZ-ov mandatar bio netko drugi. Doduše, nekima od mogućih partnera u vladi bilo bi draže kad na njezinom čelu ne bi bio Plenković.
>Preferencijalno glasanje: Anušić dobio više od Plenkovića, tko su ostali rekorderi?
Riječ je dakle o nizu nepoznanica. HDZ ima najveće šanse predvoditi buduću Vladu, ali to nije sigurno. Nije sigurna ni pobjeda EPP-a na europskim izborima. A nije sigurna ni želja europskih čelnika da upravo Plenković bude predsjednik Europske komisije.
Kandidaturom za Europski parlament ispunio je prvi formalni uvjet koji se pak, kao što se vidjelo u slučaju izbora Von der Leyen, može i prekršiti.
Ukoliko želi dužnost u Bruxellesu, to bi čim prije trebao reći hrvatskoj javnosti. S obzirom na blizinu izbora za EP uskoro će se ionako morati izjasniti.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
