Na parlamentarnim izborima većina birača iskoristila je pravo na jedan preferencijalni glas i time zaokružila kandidata po svojoj želji. U rekordera preferencijalnih glasova prometnuo se HDZ-ov aktualni ministar obrane Ivan Anušić koji je osvojio 37.547 preferencijalna glasa. Time je dokazao svoju snagu u IV. izbornoj jedinci te zacementirao svoj status u HDZ-u.
Trenutni podaci bazirani su na 99,76% prebrojanih glasova prema podacima DIP-a.
>Evo tko su članovi Etičkog povjerenstva za nadolazeće izbore
Anušić, Plenković, Medved…
Drugi po broju dobivenih preferencijalnih glasova, iza rekordera Anušića, je premijer Andrej Plenković s 33.066, a treći ministar branitelja Tomo Medved koji je osvojio 23.132 preferencijalna glasa.. Predsjednik Sabora Gordan Jandroković također može biti zadovoljan. Dobio je 22.379 preferencijalna glasa, a krug “najuspješnijih pet” zatvara SDP-ovac Siniša Hajdaš Dončić s 21.765 glasova.
Možda će vas zanimati
HDZ-u osam izbornih jedinica i dijaspora; Rijeke pravde pobijedile u dvije
Poredak:
Ivan Anušić 37.547
Andrej Plenković 33.066
Tomo Medved 23.132
Gordan Jandroković 22.379
Siniša Hajdaš Dončić 21.765
Sandra Benčić 20.350
Peđa Grbin 19.982
Oleg Butković 19.646
Tomislav Tomašević 17.673
Ivan Penava 16.799
Što je preferencijalno glasanje?
Preferencijalno glasanje je naziv za mogućnost birača da unutar liste kandidata pojedine stranke izaberu imenom i prezimenom svojeg favorita. Kako bi imao mogućnost ulaska u Sabor takav kandidat (koji ne ulazi “po redu”) mora osvojiti minimalno 10% glasova koje je osvojila lista. Ako dva ili više kandidata dobiju isti broj preferiranih glasova, odlučujući je poredak na listi kandidata.
>Preferencijalno glasanje: Znate li kad je uvedeno i kako utječe na rasplet izbora?
Preferencijalno glasanje prvi put 2013.
Preferencijalno glasovanje kod nas je primijenjeno u nekoliko izbornih ciklusa, a prvi put na izborima za Europski parlament 2013. godine. Uvođenju tog pravila na europske izbore kumovala je preporuka Europske unije tijekom pristupnih pregovora. Usprkos tome, hrvatske su političke oklijevale uvesti to pravilo i na izbore za Hrvatski sabor. Ključnim se tada pokazala građanska inicijativa “U ime obitelji” predvođena dr. Željkom Markić koja je 2014. pokrenula referendumsku inicijativu pod nazivom “Birajmo zastupnike imenom i prezimenom”.
Namjera im je bila sveobuhvatna reforma izbornog zakona i uvođenje pravednijeg i demokratičnijeg sustava. Jedan od ciljeva inicijative bilo je uvođenje preferencijalnog glasanja za troje kandidata s određene liste bez ikakvog postotnog praga po uzoru na Švicarsku, Slovačku i Luksemburg.
Zbog niza opstrukcija ova inicijativa nije uspjela i Hrvatska nije doživjela korjenite promjene izbornog zakona. Ipak, nametanjem ove problematike na političku agendu i sve većim pritiskom javnosti ova je inicijativa na koncu posredno zaslužna za uvođenje preferencijalnog glasanja i na parlamentarnim izborima koje je prvi put uvedeno za izbore 2015. (u nešto limitiranijem obujmu nego je bilo planirano referendumom).
>Plenković: Krećemo u formiranje nove parlamentarne većine
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.