Izbori za Europski parlament 9. lipnja mogli bi promijeniti odnos snaga unutar Europske unije, a time i pristup nekim od izazova s kojima se ona suočava. Teško da je Unija ikad dosad stajala sučelice s toliko otvorenih pitanja, prijetnji i neizvjesnosti kao sada. Izbori za Europski parlament stoga neće biti samo ispit snage različitih političkih opcija i možebitno novo preslagivanje moći, nego i odgovor na goruća pitanja u Uniji i oko nje.
Useljavanje, rat u Ukrajini, rat na Bliskom istoku, geostrateške promjene u svijetu i vrijednosne dileme teme su koji u ovom trenutku snažno utječu na političke odluke u EU.
Europski je parlament nedavno, očito u žurbi zbog straha da to nakon izbora neće više biti moguće, zatražio uvrštenje “prava na pobačaj” u europsku povelju o temeljnim pravima. Bez posebnog učinka, jer uvrštenje nije moguće bez pristanka svih članica. Međutim, učinjen je prvi korak, očito s nadom da će neki budući europski moćnici dovršiti taj proces.
Možda će vas zanimati
Rezolucija Europskog parlamenta o pravu na pobačaj je hod po rubu pameti
Rezolucija o pravu na pobačaj proglašava prekid trudnoće pravom “svih osoba koje mogu biti trudne”, a ne samo žena.
Taj potez međutim pokazuje koliko su prevladavajuće političke snage u EU zainteresirane za dokidanje tradicionalnih vrijednosti. Ta se promjena ponekad pokušava opravdati brigom za napredak i blagostanje. No izloženost svjetskih trendova koja jamči gospodarsku stabilnost, istodobno ugrožava identitet i uzrokuje dugoročnu strukturnu nestabilnost.
Najveće tržište na svijetu suočeno s korjenitim unutarnjim promjenama
Europska unija najveće je tržište na svijetu, s 500 milijuna stanovnika i ogromnom gospodarskom moći koncentriranoj na relativno malome prostoru. Taj se prostor istodobno odlikuje raznolikošću tradicija, kultura, jezika i interesa bez premca u svijetu.
>Europski izbori: DIP zaprimio 25 lista, evo kakve su poruke poslane
Sve to čini Uniju mehanizmom kojim nije lako upravljati, a kad se uzmu u obzir vanjski utjecaji i izazovi, taj je posao još teži.
Europa se nalazi u razdoblju korjenitih promjena unutar društvenih struktura. One su uvjetovane snažnom migracijom i niskom stopom nataliteta, što brzo i radikalno mijenja sliku njezinih društava.
Useljavanje je u ovom trenutku najveći izazov s kojim se EU suočava, posebice ako se ima u vidu socijalne, gospodarske, sigurnosne i druge aspekte toga fenomena. Prošle je godine zabilježen veći broj ilegalnih imigranata koji su stigli u Europu nego ikad ranije.
Izbori u ozračju migrantske krize kojoj se ne nazire kraj
Taj se trend nastavlja i njegov prestanak nije na vidiku. Prema podatcima Frontexa, samo u prva dva mjeseca 2024. bilo je 31.200 ilegalnih prelazaka vanjske granice EU.
Unija nema vlastitu useljeničku politiku, ma koliko se upinjala da dokaže da ju ima i usput donosila odgovarajuće odluke bez velikog smisla, jedino s ciljem stvaranja dojma.
>EP izglasao novi pakt o migracijama: Jedni ga smatraju opasnim, drugi povijesnim
Tijekom proteklih nekoliko mjeseci čelnici Unije postizali su dogovor o azilu, kojim nastoje koliko-toliko uvesti reda u kaotične prilike na useljeničkim rutama i odredištima. Prema posljednjem dogovoru, pooštravaju se pravila u postupku traženja azila, a zahtjev za azil mora se postaviti izvan granica Unije.
Čini se kako nitko ozbiljan ne vjeruje u održivost toga plana, tim više što je on donesen užurbano, kako bi se biračima na izborima za EP mogla ponuditi slika učinkovite administracije.
Mijenjaju se unutarnje strukture europskih društava
Što se doista u tom pogledu nudi biračima? Ništa konkretno, kao što je spomenuto, ilegalni migranti i dalje nesmetano ulaze u EU i mijenjaju njezinu socijalnu sliku.
Čvrst, učinkovit dogovor o azilu u ovom trenutku nije ni moguć, iz nekoliko razloga. Kao prvo, različite članice imaju potpuno različite pristupe tome fenomenu. Do nedavno, Mađarska je bila jedna od rijetkih koja je slijedila čvrst pristup, no u međuvremenu sve više članica očituje oprez i strah od rijeke migranata.
>Superizborna godina: Evo nekih detalja od izborima za Europski parlament
Novi građani, koji to postaju mahom na nezakonit način, nagrizaju sustave socijalne sigurnosti a dugoročno se nameću kao utjecajne skupine koje su u stanju izmijeniti političke prioritete.
Je li zabrinutost za identitet rasizam?
Teza o rasizmu kao motivu otpora masovnom useljavanju sve je teže održiva, jer građani u većini članica u međuvremenu jasno vide da se njihova društva mijenjaju do neprepoznatljivosti.
Krajnje lijeve političke snage u Europi zagovaraju useljavanje jer to odgovara njihovim ideološkim predodžbama. Liberalni establishment, koji prevladava u većini članica, to zasad podržava što iz oportunizma, što u nadi koja još uvijek tinja da bi migranti mogli popraviti stanje na tržištu rada, što zbog činjenice da nema rješenja.
Stoga je dogovor o azilu zapravo smokvin list koji zaklanja pogled na neučinkovitost i bezidejnost etabliranih političkih snaga, koje i dalje dosljedno ponavjaju da su jedino one u stanju riješiti sve probleme.
Ovisnost o stabilnosti u svijetu
Unutanja stabilnost EU snažno ovisi o prilikama u svijetu, ne samo zbog toga što svaka svjetska kriza navraća novi val migranata u Europu, nego i zbog ovisnosti o međunarodnoj trgovini.
EU je vodeća svjetska trgovinska sila, najvažniji igrač na svjetskom tržištu i atraktivan gospodarski partner. EU dnevno izvozi robe u vrijednosti nekoliko stotina milijuna eura, najveći je svjetski izvoznik industrijskih proizvoda i usluga. U brojkama, 16 posto svjetske trgovine otpada na članice Europske unije.
>Zašto se Plenković kandidira na izborima za Europski parlament?
Stoga je Unija, a posebice njezine gospodarski najsnažnije članice, vrlo zainteresirana za stabilnost u svijetu, jer ona za nju znači gospodarsku stabilnost.
Ruska agresija na Ukrajinu stoga je veliki udarac za EU, kako god se ona dalje odvijala i kako god se okonča. Doduše, europske tvrtke već ugovaraju poslove na obnovi Ukrajine, ali raj rat je izazvao ogromne poremećaje na europskome tržištu.
Krizna žarišta u svijetu uvijek pogađaju Europu
Prekid trgovinskih puteva, a prije svega sankcije koje je Zapad nametnuo Rusiji, doveli su do snažnih gospodarskih potresa u Europi.
Tisuće zapadnih tvrtki u Rusiji obustavile su poslovanje, plin i nafta iz Rusije sada se zaračunavaju na drugi način, a izvoz tehnologije u Rusiju i Ukrajinu doživio je potpuni zastoj. U ovom trenutku, jedino europska industrija oružja ima koristi od toga rata.
Na sličan način može se promatrati i najnoviji sukob na Bliskome istoku. Iako, ondje nije riječ toliko o poremećaju u trgovinskim odnosima, koliko o nesigurnosti trgovačkih puteva, posebice glede pomorske trgovine.
I druga krizna žarišta u svijetu odražavaju se na unutarnje prilike u Europi. Posebice se to odnosi na članice EU koje su snažno ovisne o međunarodnoj trgovini, koja opet predstavlja važan oslonac zajedničkog proračuna.
>Politico: Rusija se pokušala ubaciti u tijela EU uz pomoć srbijanskog agenta
Upravo te gospodarski jake članice smatraju da su pozvane određivati smjer politike EU i da njihova rješenja trebaju vrijediti i za druge. To je posebice vidljivo upravo na primjeru useljeničke politike.
Povijesni i gospodarski uzroci demografskih promjena
Taj se pristup temelji na povijesnoj i gospodarskoj podlozi. Povijesno gledano, bivše kolonijalne sile poput primjerice Francuske ili Nizozemske useljavanjem su u prošlom stoljeću plaćale svoje stare račune. U međuvremenu, useljenici su ondje postali snažan čimbenik u društvu, često destabilizirajući.
Druge članice, poput Njemačke ili Švedske, odlučile su se za liberalni pristup useljavanju iz gospodarskih razloga. Društva im stare, nema dovoljno radne snage koja će im osigurati mirovine. Zaključak je bio da će val migranata popuniti praznine na tržištima rada i pobrinuti se za socijalnu stabilnost.
Umjesto toga, dobile su socijalnu nestabilnost, žarišta nesigurnosti ondje gdje dosad nisu postojala i ulične nerede u kojima sudionici uzvikuju “Allahu akbar”.
Europska društva radikalno su se liberalizirala u posljednjih nekoliko desetljeća. Tradicionalne vrijednosti nisu više na cijeni ni u politici ni u medijima. To vrijedi posebice za zapadni dio Unije, one članice koje nisu bile pod komunizmom.
>Mađari najavili prioritete predsjedanja EU-om: Zaustavljanje migracije i zapadni Balkan
Možda će se u međuvremenu nametnuti vrijednosti neke druge tradicije, koja je već vidljiva na ulicama brojnih članica EU. Ali to je izazov, jer promjena demografske slike sama po sebi je dramatična, a ona sa sobom donosi i promjenu socijalne slike i u konačnici politike.
Ne valja zanemariti ni činjenicu da je Europska unija izložena sustavnim pokušajima drugih sila da ju destabiliziraju, bilo da je riječ o pokušajima utjecaja na njezine središnje institucije ili pak destabiliziranja nekih njezinih članica.
Jesu li izbori prilika za etablirane političke snage da promijene smjer?
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, o kojoj se ovih dana nagađa hoće li nakon izbora ponovno biti izabrana na tu dužnost, upravo je signalizirala spremnost za promjene smjera politike.
Izjavila je da bi, ako i dalje bude na čelu Europske komisije, bila spremna na suradnju s Europskim konzervativcima i reformistima (EKR) u Europskom parlamentu.
Iznenađenje je tim veće što su Von der Leyen i drugi moćnici u Bruxellesu EKR-om plašili djecu. Podsjetimo, EKR-u pripadaju predsjednica talijanske vlade Giorgia Meloni i poljski PiS, kojega su Von der Leyen i njezini saveznici nedavno uspjeli zbaciti s vlasti.
Njezina najava upućuje prije svega na ideološku gipkost prevladavajućih političkih snaga u EU. Spremni su na vrijednosne vratolomije ako im to jamči moć. A moć koriste kako bi širili vrijednosni relativizam.
Smatraju da se jedino na taj način može osigurati sigurnost i blagostanje u Europi. I zato svakoga tko ne slijedi njihovu liniju proglašavaju protivnikom demokracije i Europe.
Svi izazovi s kojima se Europska unija u ovome trenutku suočava mogu se svesti pod dva nazivnika: stabilnost i perspektiva.
Tko će birati buduće čelnike u EU?
Kad je riječ o stabilnosti, imajući u vidu gospodarsku, socijalnu, institucionalnu i političku stabilnost, ona je danas u Europskoj uniji čvrsta. No, kritičari političkog establishmenta upozoravaju da bi takva stabilnost mogla ugroziti perspektivu.
Drugim riječima, očuvanje gospodarske stabilnosti i socijalne sigurnosti prepuštanjem društva stihijskim, korjenitim promjenama, na duge staze donosi nesigurnost. Europska društva suočena su s gubitkom identiteta.
To su i glavne teme europskih izbora. A na njima i nakon njih pokazat će se kako Unija vidi sebe u budućnosti. I je li sposobna dugoročno ostati ugledan čimbenik u međunarodnoj zajednici.
U konačnici, ukoliko pravila političke igre i demografski razvoj u Europi nastave ovim tijekom, na nekim od slijedećih izbora mogli bi odlučivati neki novi birači. Pitanje je samo hoće li sadašnji politički akteri tada još uvijek biti na raspolaganju.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
