Zeleno svjetlo za ulazak u schengenski prostor i potvrda da su ispunjeni tehnički uvjeti – još se čeka. No, ovaj put, čini se, bliže je nego ikad. Sve prate i bivši ministri unutarnjih poslova.
“Ono što je istina je da je sve ovo proteklo vrijeme više vremena je izgubljeno da se na nekog drugog prebaci krivica, umjesto da se radilo na tome da Hrvatska bude zaista tehnička spremna po svim detaljima kako traži EU”, rekao je za RTL bivši ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić.
“Možda je i moglo, ali ja ne mogu drugačije nego izraziti zadovoljstvo što smo došli u tu fazu i zadovoljstvo da sam svojim radom dao doprinos da će Europska komisija konstatirati da je Hrvatska zadovoljila sve tehničke uvjete ta ulazak u Schengenski prostor”, dodaje bivši ministar unutarnjih poslova Vlaho Orepić.
Schengen otvara put većoj slobodi kretanja i bržem prometu roba i usluga.
Neće ići glatko
“Mi smatramo da smo ispunili sve tehničke uvjete što i jesmo i čekamo odluku Europske komisije, koja će sigurno biti pozitivna”, poručio je ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman.
Nije li ipak znakovito da se drugi put odgađa rasprava?
“Ja ne mogu ni stati ni komentirati ono što su ne uski nego najuži kolegij EK, činjenica jest da je pitanje tehničke spremnosti HR na dnevnom redu, jedino što se promijenilo jest datum, ali ta točka stoji”, kaže ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.
Da Hrvatska postane punopravna članica, sve članice Vijeća Europske unije moraju dignuti ruku. Neke već najavljuju da neće ići glatko.
“Pitanje granice jest riješeno, ali Hrvatska ne poštuje vladavinu prava. Tako da je i to razlog zašto se s pravom možemo pitati je li Hrvatska doista u toj fazi da se može pridružiti Schengenu”, jasno će slovenska zastupnica u Europskom parlamentu Irena Joveva.
No, uz Sloveniju, kako doznajemo, ulasku Hrvatske u Schengen protivi se i Njemačka
Prvog srpnja 2013. Hrvatska je ušla u Europsku uniju. Ali ne i u Schengen. Godinu nakon ulaska krenuo je predevaluacijski proces, pa izjava o spremnosti 2015. Tek s ulaskom u Schengen Hrvati će uživati pravo koje već ima 400 milijuna europskih građana.
Od ulaska u Uniju, promijenila su se dva predsjednika Republike
“Koliko je meni poznato, ide sve prema planu, aplicirat ćemo za ulazak u Šengen 1. 7. 2015. godine i ja vjerujem da ćemo to i ostvariti, za sada nema nikakvog razloga sumnjati u to”, govorio je Ivo Josipović.
Kako Ivo Josipović tada, tako Kolinda Grabar-Kitarović danas. Sami su se uvjeravali je li sve spremno. Baš kao predsjednici Vlada i ministri.
“To je moj posao i moja politička dužnost kada sam prije godinu dana najavio da si postavljamo najambicioznije rokove za Schengen onda je to politička poruka”, govorio je 2014. tadašnji predsjednik Vlade Zoran Milanović.
“Smatram da je ovo izuzetno važan iskorak i da će poslužiti svim nadležnim tijelima u Republici Hrvatskoj da nastaavimo sa aktivnim radom na ispunjavanju svih kriterija za ulazak u Schengen u cijelosti”, poručio je 2017. aktualni premijer Andrej Plenković.
Hrvatska je još izvan šengenske zone i putnici moraju proći detaljne provjere kad prelaze preko mađarske ili slovenske granice. Kad Hrvatska pristupi Šengenu, tvrđom granicom čuvat će Europu. Naša kopnena granica sa zemljama izvan Unije duga je 1300 kilometara. Morali smo ispuniti uvjete iz osam poglavlja, kao i one o upravljanju vanjskim granicama i to sa Srbijom, BiH i Crnom Gorom.
Put do Schengena ni nakon zelenog svjetla Komisije nije lak
Kontrole na granicama mogu se ponovno uvesti zbog ilegalnih migracija i terorizma. Hrvatska i danas ima problema s ilegalnim prelascima, a štiti najdužu kopnenu granicu Europske unije.
“Izbjeglička kriza je dodatno zakomplicirala cijeli taj Schengenski mehanizam”, kaže nam Orepić.
“Što se tiče migrantske krize mi smo je izveli na najbolji mogući način. Istina je da tada 682 000 koje su u pet mjeseci prošli kroz Hrvatsku dolazile su iz Schengena”, dodaje Ostojić.
Za ispunjavanje uvjeta za Schengen, Hrvatska je od Unije dobila 296 milijuna eura. Novac je potrošen za novu opremu, obuku i prilagodbe graničnih prijelaza.
“Ja se nadam da će to biti riješeno što je moguće prije to bi bila i moja želja. Međutim ja nisam optimist”, jasno će Ostojić.
“Želim vjerovati da se to može dogoditi 2021. – do kraja 2021.”, poručuje Orepić.
Put do Schengena ni nakon zelenog svjetla Komisije nije lak. Zeleno svjetlo ne znači da će Hrvatska nakon ispunjenja tehničkih uvjeta za tren ući u Schengen. Tomu mogu itekako posvjedočiti Rumunjska i Bugarska. Čekaju već osam godina.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
