Rumunjska: Država koju razara korupcija

Foto: Fah

Rumunjski predsjednik Klaus Iohannis u prošli utorak je u parlamentu dao do znanja da želi ostavku socijaldemokratske vlade kako bi se “razriješila kriza” nastala zbog pokušaja ublažavanja antikorupcijskog zakona.

Protukorupcijski tužitelji trenutačno istražuju preko 2000 slučajeva zloporabe vlasti. Rumunjska je jedna od najsiromašnijih i najviše izloženih korupciji među članicama Europske unije.

Premijer Sorin Grindeanu pred valom prosvjeda neviđenih od pada komunizma ipak je ukinuo spornu uredbu koja bi političarima omogućila da prođu nekažnjeno za korupciju.

Tisuće Rumunja izašle su 22. siječnja na ulice Bukurešta i gradova diljem države kako bi prosvjedovali protiv planova vlade o dekriminalizaciji nekih prekršaja i pomilovanja nekih pritvorenika kroz hitne ukaze za koje kritičari tvrde da bi zaprijetili borbi protiv korupcije na najvišim razinima.


> Predsjednik Iohannis želi ostavku rumunjske socijaldemokratske vlade: “Ukidanje uredbe i eventualna smjena ministra pravosuđa nisu dovoljni”

Početkom veljače već je bilo između 200.000 i 300.000 prosvjednika u gradovima diljem zemlje, pa i u manjim mjestima. Riječ je o najvećim prosvjedima u toj istočnoeuropskoj zemlji od pada komunizma i diktatora Nicolaea Ceaușescua 1989. godine.

Prosvjedovalo se u više od 70 gradova diljem Rumunjske i prosvjedi nisu stali ni nakon povlačenja kontroverzne uredbe, već su čak narasli na pola milijuna ljudi.

Ključ za rješenje krize “unutar” je lijeve većine, istaknuo je Iohannis, predloživši da vlada dade ostavku i da Socijaldemokratska stranka (PSD) imenuje novu izvršnu vlast.

Budući je ta stranka nadmoćno pobijedila na parlamentarnim izborima u prosincu, “raspisivanje prijevremenih izbora bilo bi u ovoj fazi pretjerano”, priznao je predsjednik.

Vladajuća Socijaldemokratska stranka (PSD), koja je na vlasti od 4. siječnja zakonom je namjeravala dekriminalizirati zloporabu položaja koja stvara štetu manju od 200 tisuća leija (oko 47.500 dolara). Nova administracija u planu je imala pomilovati pritvorenike s kaznama manjim od 5 godina za određene zločine, te napola prepoloviti kazne zatvorenicima starijima od 60 godina, onima s terminalnim bolestima ili djecom za koju trebaju skrbiti, nevezano za njihove zločine.

Uredba se trebala odnositi na trenutačne istrage i suđenja kao i na nove slučajeve. Kriminalni nemar ne bi više bio kazneno djelo, a definicija sukoba interesa bi se suzila.
Propis je također trebao dopustiti kršiteljima zakona da u nekim slučajevima potpuno izbjegnu kaznu, primjerice kad se korupcija dogodi između članova iste obitelji.

> Rumunjska: Neviđen broj prosvjednika protiv sporne vladine uredbe

Rumunjski predsjednik nije skrivao suzdržanost povratkom na vlast PSD-a, pobjednika parlamentarnih izbora u prosincu, godinu dana nakon što je tijekom protukorupcijskih prosvjeda protjeran iz vlade.

Čelnik rumunjske vladajuće Socijaldemokratske stranke (PSD) Liviu Dragnea bio bi među onima koji bi se okoristili uredbom. Njemu je bilo zabranjeno preuzeti dužnost kao premijer nakon izbora u prosincu zbog mogućnosti da bude osuđen u sudskom sporu zbog korupcije.

Protiv Dragneae u tijeku je sudski postupak. Optužen je da je koristio politički utjecaj kako bi osigurao plaće za dvoje ljudi koji su radili u stožeru njegove stranke od 2006. do 2013. Od kontroverzne uredbe koristi bi imali desetci političkih dužnosnika iz svih stranaka, a tom uredbom bi se završilo suđenje i PSD-ovcu Liviu Dragneai, kojeg mnogi vide kao stvarnog vladara Grindeanuove vlade.

> Rumunjska povlači uredbu o korupciji

Dragnea je bivši rumunjski potpredsjednik i ministar uprave i regionalnog razvoja koji je s te funkcije morao odstupiti jer je optužen da je koristio svoju političku moć da bi za dvoje zaposlenika svoje stranke osigurao državne plaće, što je on odbacio.

Rumunjski socijaldemokrati ponovno su došli na vlast na izborima u prosincu 2016. godinu dana nakon što su ih prosvjednici zbacili s vlasti u gnjevu zbog smrtonosnog požara u jednom noćnom klubu za koji mnogi krive korupciju i nekažnjivost.

Socijaldemokratska stranka (PSD) uvjerljivo je pobijedila na parlamentarnim izborima u Rumunjskoj s čak 46 % osvojenih glasova, godinu dana nakon ostavke premijera Victora Ponte, optuženog za korupciju, pranje novca i sukob interesa.

Izlaznost na izborima bila je svega 39,5 %. Glavni protivnici PSD-a, Nacionalna liberalna stranka (PNL) i savez Spasimo Rumunjsku (USR), dvije stranke desnog centra, nisu uspjeli iskoristiti nezadovoljstvo korupcijom i privući birače, od kojih su mnogi sudjelovali u masovnim prosvjedima i doprinijeli padu Vlade s Pontom na čelu. Victor Ponta, bivši državni odvjetnik, koji je na dužnost premijera stupio 2012., napustio je i funkciju predsjednika Socijaldemokratske stranke (PSD).

Nakon pada Pontine Vlade, rumunjski predsjednik Klaus Iohannis imenovao je tehnokrata Daciana Ciolosa za premijera, bivšeg europskog povjerenika za poljoprivredu, koji je vladao do početka ove godine. Predsjednik Rumunjske zadužen je za vanjsku politiku i za imenovanja na visoke dužnosti u javnoj upravi, pa i u pravosuđu.

Rumunjska je dolaskom Klausa Iohannisa na mjesto predsjednika države otvorila put borbi protiv korupcije u kojoj je u posljednjih nekoliko godina zbog zlouporabe položaja i korupcije osuđeno više od 1500 osoba.

Rekordan odaziv Rumunja zabrinutih za demokraciju omogućio pobjedu Klausa Iohannisa

Klaus Iohannis dobio je predsjedničke izbore u studenome 2014., a protukandidat mu je bio baš Victor Ponta. Iohannis je liberal, pripadnik je njemačke nacionalne manjine, a u predsjedničku kampanju ušao je kao gradonačelnik transilvanijskog grada Sibinja (Hermannstadt). Osim podrške kancelarke Merkel, u kampanji su presudili glasovi brojne rumunjske dijaspore, koja je svoj glas dala, unatoč restriktivnom zakonu za dijasporu, koji predviđa glasovanje samo u veleposlanstvima. Situacija je očito bila slična kao i u Hrvatskoj na zadnjim predsjedničkim izborima.

Izbore protiv favoriziranog Ponte dobio i zbog visoke izlaznosti, a u razgovoru za DW tada je rekao: “Čitav je svijet mogao vidjeti koliko je jaka volja Rumunja za demokracijom i slobodom. To je bilo impresivno! Vjerujem da sam razbio čitav niz klišeja i predrasuda o načinu na koji se vodi politika i o tome što je uopće moguće u Rumunjskoj. Birači su to razumjeli. Njihov glas i njihov masovni izlazak na izbore poslali su jasan signal: Rumunji žele duboke promjene načina na koji se u njihovoj zemlji do sada vodila politika.” Iohannis je svoju predizbornu kampanju utemeljio na obećanju da će iskorijeniti korupciju i konsolidirati pravnu državu, i da će se zauzimati za neovisnost pravosuđa.

Usprkos tome što se Rumunjska pridružila Europskoj uniji još 2007., njezin pravosudni sustav i dalje je pod promatranjem Europske komisije. U najnovijem izviješću od 25. siječnja o napretku Bugarske i Rumunjske zaključeno je da nijedna od njih još ne ispunjava uvjete za završetak monitoringa uvedenog od prvog dana njihova članstva u Europskoj uniji. Rumunjska mora ispuniti još četiri mjerila.

Na ljestvici od 176 država prema Indeksu percepcije korupcije 2016. Rumunjska je na 57. mjestu s 48 bodova. Za usporedbu, Hrvatska je na 55. mjestu s 49 bodova. U odnosu na prošlu godinu Hrvatska je nazadovala za dva boda, dok je Rumunjska lani bila na 58. mjestu s 46 bodova.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr