“Europska unija mora sustavno promijeniti svoju migracijsku politiku. Protiv nedopuštene migracije Europa se mora odlučnije boriti i pobrinuti se za veću sigurnost svojih vanjskih granica. Ilegalne bi migrante, nakon što ih se spasi iz nevolja na Mediteranu, trebalo zbrinuti na vanjskim granicama EU, zaustaviti i vratiti ih u zemlje iz kojih potječu. Ako to nije moguće, onda u sigurne tranzitne zemlje ili centre u sigurnim zonama u trećim državama u kojima mogu biti zbrinuti. Istodobno moramo više ulagati u pružanje pomoći na licu mjesta, u njihovim matičnim zemljama. Uspijemo li zaustaviti ilegalnu migraciju, znatno ćemo pridonijeti većoj sigurnosti EU”, istaknuo je austrijski savezni kancelar Sebastian Kurz u razgovoru sa Snježanom Herek za Večernji list.
Austrija će u srpnju preuzeti šestomjesečno rotirajuće predsjedanje Europskom unijom od Bugarske. Nova je to velika prilika za austrijskog saveznog kancelara Sebastiana Kurza, budućeg predsjedatelja Vijeća Europske unije.
Kurzova pojava i pobjednička politika jamstvo su da će austrijsko predsjedanje Unijom sigurno biti zanimljivo, posebno njegovo uvjeravanje europskih moćnika da je došlo vrijeme za velike i istinske promjene u Europi, želi li ostati politički snažna, štititi svoje građane i ne izgubiti svoj politički utjecaj u svijetu.
Gospodine kancelaru, Austrija 1. srpnja preuzima polugodišnje predsjedanje Vijećem Europske unije. Koji su najveći izazovi za austrijsko predsjedanje?
Nalazimo se pred zahtjevnom zadaćom, preuzimanjem predsjedanja Vijećem Europske unije u važnom trenutku i okruženju prepunom izazova i promjena. U njih se ubrajaju geopolitički prevrati u svijetu, dugotrajne napetosti između Ukrajine i Rusije, nepredvidive gospodarske promjene kao i razlike unutar Europske unije na pojedinim tematskim područjima. Sve to su izazovi austrijskog predsjedanja u čijem će fokusu biti Europa koja štiti, što i jest njezina zadaća. I to kroz model koji počiva na tri stupa, a to su sigurnost, jačanje položaja Europe i stabilnost u europskom susjedstvu, pogotovo na zapadnom Balkanu.
Što se tiče zapadnog Balkana, poznato je da ruski predsjednik Putin želi pojačati svoj utjecaj na tom području. Nije li to opasno za stabilnost cijele Europe i kakva je, prema vašem mišljenju, budućnost odnosa između Europske unije i Rusije?
Nedavno sam se u Kremlju susreo s predsjednikom Putinom. Pritom sam posebno naglasio da smo zainteresirani za ponovnu uspostavu uređenih odnosa između Europske unije i Rusije i uspostavu dijaloga. Jer dugoročni mir u Europi možemo imati samo s Rusijom, a ne protiv nje. Međutim, to ne znači da ćemo gledati u stranu ako se krši međunarodno pravo.
Neki traže i prekrajanje Europe. Kako vi vidite europsku budućnost?
Europa koja štiti to je ono što nam je najpotrebnije. Prije svega moramo više raditi na stvarnoj zaštiti vanjskih granica EU i međusobno znatno uže surađivati u sigurnosnoj i obrambenoj politici. Time ćemo vratiti i povjerenje građana u Europsku uniju, naš zajednički projekt. A kako bismo ostvarili te ciljeve, moramo se okrenuti supsidijarnosti (načelo koje služi kao regulatorni kriterij za područja koja nisu u isključivoj nadležnosti Unije, nap. a.) i Europskoj uniji snažnije fokusiranoj na velike i važne izazove. I Uniji koja se istodobno drži u pozadini kada se radi o malim i manje bitnim pitanjima, kako bi raznolikost Europe mogla ostati sačuvana.
Cijeli razgovor možete pročitati na Večernjem listu.
