Nakon uspjeha na EU izborima 2019. godine, gdje je Ľudová strana Naše Slovensko (LSNS) ili Narodna stranka–Naša Slovačka postala treća stranka po snazi u Slovačkoj, ovu državu čekaju parlamentarni izbori za kraj veljače 2020. godine.
Naša Slovačka ili skraćeno LSNS je suverenistička stranka koja se pojavila relativno nedavno u Slovačkoj i vrlo brzo ušla u red jačih stranaka u državi. Na izborima za EU parlament 2019. dobila je 12% glasova, iza koalicije Progresivna Slovačka koja je dobila 20% i socijaldemokrata SMER koji su dobili 15% glasova.
No, već u prosincu 2013. Marian Kotleba, osnivač i vođa stranke Naša Slovačka, postigao je veliki uspjeh na regionalnim izborima. Tada je uselio u svoj novi ured – guvernersku palaču u Banskoj Bistrici, šestom po veličini gradu u Slovačkoj. Tamo je pobijedio na regionalnim izborima gdje je u drugom krugu socijalistu Vladimira Manku s 55% glasova u drugom krugu.
Naša Slovačka je danas stranka koja se zalaže za slične principe kao druge suverenističke stranke u Europi poput Afd-a u Njemačkoj ili Lige Mattea Salvinija u Italiji.
Suverenističke stranke u Europi se prvenstveno zalažu za redefiniciju odnosa država u EU na načelima političkog i nacionalnog suverenizma, odbacivanje eura i vraćanje nacionalne valute, borbu protiv ilegalnih migracija, ali i protiv LGTB politika izjednačavanja životnog partnerstva homoseksualnih parova s brakom muškarca i žene.
U nepunih godinu dana, prema anketama, izborni rejting Naše Slovačke je porastao prvenstveno zbog nezadovoljstva centralističkom politikom Bruxellesa, a time i posredno Višegradskoj skupini kojoj Slovačka pripada. Osobiti problem predstavlja imigracijska politika koja je, prema toj stranci, vrlo loša i potiče ilegalnu imigraciju u Europu iz muslimanskih zemalja Azije i Afrike.
To sve brine tzv. centralističke pro-EU snage, koje su ipak u Slovačkoj manje nego u Hrvatskoj, a koje bi htjele što veću ulogu Bruxellesa u kreiranju ‘nove europske politike’.
Vrlo je važno napomenuti da Slovačka ima sličan problem kao i Hrvatska, ali ipak na nižem nivou: premreženost pravosuđa i društva ljudima ili njihovim “nasljednicima” iz doba komunističke Čehoslovačke, pa je nezadovoljstvo dobrog dijela Slovaka tim veće.
Stoga ne čudi da je državni tužitelj tvrdio je da stranka Naša Slovačka, koja je treća po snazi u slovačkom parlamentu, ima fašističke sklonosti, krši ustav i cilj naštetiti slovačkoj demokraciji.
Tako je slovački državni tužitelj u travnju 2019. tražio zabranu stranke Naša Slovačka koristeći staru prokomunističku retoriku o „fašističkoj stranci“, „ekstremizmu“ i slično, ali je Vrhovni sud to odbio s argumentacijom da nije narušen Ustav Slovačke, niti ugrožena demokracija, prema riječima glavne sutkinje Jane Zemkove.
Vrhovni sud je naveo da tužitelj nije pružio dovoljno dokaza za svoje tvrdnje.
“Stranka se može zabraniti jedino ako se stvarno bori protiv demokracije i vladavine prava što nije dokazano u ovom slučaju”, rekla je sutkinja Jana Zemkova.
Na drugoj strani ministar pravosuđa Gabor Gal inzistirao je i dalje na zabrani stranke, opetovano govoreći: „LSNS je fašistička stranka, a fašizmu nema mjesta u Slovačkoj.“
Vrijedno je znati prije izbora u veljači 2020. da Slovačka ima izrazito fragmentiran politički krajobraz.
Predizborno istraživanje anketa iz siječnja pokazuje da ljevičarska populistička stranka Smer ima 18 posto glasova, suverenistička Naša Slovačka (LSNS) 12 posto i liberalni savez 9 posto. Pro-EU konzervativci, slični našem HDZ-u, nalaze se tek na četvrtom mjestu s podrškom od 8 posto, a druga desna populistička stranka Sme Rodina također ima 8 posto. Stranka liberalnog svjetonazora SaS ima 7 posto, dok desni nacionalisti stranka SNS ima podršku 6 posto birača. Izborni prag prelazi još Kršćansko-demokratska stranka desnog centra sa 6 posto podrške.
Stranke moraju osvojiti najmanje pet posto glasova da bi osvojile mjesta u parlamentu. Očekuje se da će aktualna vlada izgubiti većinu u parlamentu, no nejasno je tko će moći formirati novu.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
