Korupcija u Europskoj uniji, kao i drugdje u svijetu, očituje se u različitim formama – od sukoba interesa na javnim natječajima, preko utjecaja biznisa na politiku, do posezanja za osobnim poznanstvima u svrhu korištenja javnih usluga. Gotovo trećina stanovnika EU-a u covid-krizi koristila je osobne veze i poznanstva za osiguranje zdravstvenih usluga dok su se podmićivanjem u tu svrhu najviše služili građani Rumunjske, Bugarske, Mađarske, Litve i Hrvatske, pokazalo je istraživanje Transparency Internationala objavljeno u utorak.
Globalni korupcijski barometar Transparency Internationala sveobuhvatno je istraživanje o percepciji korupcije među građanima, a u posljednjoj studiji sudjelovalo je više od 40.000 građana iz 27 država članica Europske unije od listopada do prosinca 2020. godine. Gotovo dvije trećine ispitanika, njih 62 posto, navelo je da je korupcija vlasti velik problem u njihovim državama, a tri četvrtine (76 posto) da korupcija stagnira ili se pogoršava.
Autori istraživanja kažu da su rezultati osobito zabrinjavajući u svjetlu činjenice da će Europska komisija odobriti dodjelu 800 milijardi eura za postpandemijski oporavak i otpornost država članica. Novac će osigurati zaduživanjem na financijskim tržištima.
Korupcija u zdravstvu
Gotovo tri od deset stanovnika EU-a kažu da su izravno iskusili korupciju tako što su nekoga podmitili ili koristili osobna poznanstva da bi osigurali usluge javnog zdravstva. Ekvivalent je to koruptivnom iskustvu 106 milijuna državljana EU-a – ne računajući one koji su primili mito, piše tportal.
Iako samo šest posto građana EU-a priznaje da je podmićivanjem došlo do javnih zdravstvenih usluga, čak 29 posto ispitanika u tom procesu poslužilo se osobnim vezama, najčešće u Češkoj (54 posto), Francuskoj i Portugalu (po 48 posto), Mađarskoj (43 posto) te Austriji, Belgiji i Španjolskoj (po 40 posto). U Hrvatskoj je 36 posto stanovnika lani ‘potegnulo vezu’ za zdravstvene usluge, a u Sloveniji 18 posto.
Podmićivanjem u javnim klinikama i bolnicama najviše su se, prema vlastitom priznanju, služili građani Rumunjske (22 posto), Bugarske i Litve (po 19 posto), Mađarske (18 posto) i Hrvatske (15 posto). Takva praksa nije rijetkost ni u Belgiji (10 posto), Austriji (9 posto) i Grčkoj (9 posto). U Sloveniji je pet posto stanovnika podmitilo nekoga za javnozdravstvene usluge.
Cipar bilježi najveći udio ispitanika (65 posto) koji smatraju da je korupcija u njihovoj zemlji lani osnažena, uglavnom temeljem skandala oko dodjeljivanja ‘zlatnih putovnica’, inače namijenjenih bogatim strancima, osuđenim kriminalcima i bjeguncima. Dok manje od 20 posto stanovnika Danske ili Finske misli da je korupcija vlasti velik problem u njihovoj zemlji, upravo to misli više od 85 građana u Bugarskoj, Hrvatskoj, Cipru, Italiji, Portugalu i Španjolskoj.
Ne postoji zemlja u kojoj većina građana smatra da se korupcija smanjuje. Najpozitivniji rezultat ima Slovačka, u kojoj 39 posto stanovnika misli da je ona u opadanju. Lani su u toj zemlji optuženi deseci državnih djelatnika u slučaju ubojstva istraživačkog novinara Jána Kuciaka i njegove zaručnice.
Gotovo polovica svih ispitanika misli da se njihova vlada ne obračunava s korupcijom u dovoljnoj mjeri, a samo 21 posto smatra da se korumpirani djelatnici suočavaju s odgovarajućim kaznama. Sve to utječe i na razine povjerenja u vlast, pa tako manje od polovice ispitanika vjeruje nacionalnim vladama dok 56 posto njih vjeruje institucijama EU-a.
Michiel van Hulten, direktor Transparency Internationala EU-a, zaključuje da bi ovakvi rezultati trebali biti ‘poziv na buđenje’ nacionalnim vladama i institucijama EU-a. Korupcija potkopava povjerenje javnosti, a taj problem moguće je riješiti, primjerice, povećanom transparentnošću, razobličavanjem utaje poreza, zaštitom zviždača i borbom protiv pranja novca.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
