Svaki peti stanovnik Austrije nije rođen u njoj: ‘Postajemo stranci u vlastitoj zemlji’

Austrija
migrantiepa05001805 Refugees walk along a platform after their arrival with a special train from Austria to the main train station in Passau, Germany, 29 October 2015. The

U Austriji je broj ljudi rođenih u inozemstvu dosegao novi maksimum, a jedna od vodećih stranaka u zemlji upozorava na kontinuirani priljev stranaca u Austriju. Gotovo 1,8 milijuna (20,1 posto) ljudi koji žive u Austriji rođeno je u inozemstvu, prema posljednjem izvješću o migracijama Austrijskog fonda za integraciju za 2020. Austrija je inače donedavno na vlasti imala kancelara iz stranke desnog centra, čija je stranka pobjeđivala na izborima 2013., 2017. i 2019. godine

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Prije pet godina taj je udio bio 18,3 posto, donosi RMX.

“Više od 20 posto stanovništva nije rođeno u našoj zemlji. Austrijanci sve više postaju stranci u svojoj zemlji. Posebno je zabrinjavajuće što više od četvrtine djece u školama više nema njemački kao kolokvijalni jezik”, rekao je glasnogovornik Slobodarske stranke Austrije (FPÖ) Hannes Amesbauer u odgovoru na novo vladino izvješće.

Sve veći udio stranaca izazivao je zabrinutost u Austriji u prošlosti. Na primjer, 2019. godine tadašnji vicekancelar Heinz-Christian Strache iz FPÖ-a rekao je da Austrijanci riskiraju postati manjina u svojoj zemlji, nazivajući to demografskom zamjenom.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Neću biti ušutkan, ne želimo postati manjina u vlastitoj domovini”, rekao je Strache pristašama 1. svibnja te godine. Strache je na kraju postao žrtvom operacije u kojoj je tajno snimljen tijekom afere na Ibizi, što je rezultiralo gubitkom pozicije FPÖ u koaliciji austrijske vlade.

Nakon Stracheovih komentara, brojne lijevo orijentirane novine pokušale su ih razotkriti. Kao prvo, istaknuli su da je mnogo stranaca iz drugih europskih zemalja, što se očituje iu posljednjem izvješću, koje pokazuje da je najveća grupa stranih državljana iz Njemačke, a slijede ih Bosna i Hercegovina, Turska, Srbija i Rumunjska.

Međutim, neeuropski udio stanovništva Austrije raste, a statistika također ukazuje na još jednu promjenu koju mnoge novine prešućuju. Fond za integraciju također je procijenio broj učenika u austrijskom školskom sustavu koji kod kuće govore nenjemački jezik. Taj je udio povećan za 3,6 postotnih bodova u odnosu na 2015. na 27,4 posto. To znači da oko 300.000 od gotovo 1,1 milijun učenika kod kuće komunicira na nenjemačkom jeziku.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ukratko, dok etnički Austrijanci stare, najmlađa generacija je sve više neaustrijska i sve više ne govori njemački. Druge su zemlje objavile podatke koji predviđaju trendove kroz duže vremensko razdoblje, uključujući norveški službeni statistički ured, i utvrdili su da će etnički Norvežani postati manjina u svojoj zemlji već u ovom stoljeću. Pew Research je također otkrio da migracijski i demografski trendovi znače da bi se muslimansko stanovništvo Europe moglo utrostručiti do 2050. na 75 milijuna.

Kao i mnoge druge zapadnoeuropske nacije, gradovi se najbrže transformiraju. Udio osoba rođenih u inozemstvu u ukupnom stanovništvu najveći je u Beču (37,1 posto), zatim u Gornjoj Austriji (13,5 posto) i Donjoj Austriji (11,4 posto), dok je najmanji u Gradišću (12 posto). Savezna država Tirol zabilježila je najveći rast od 2016. godine, s 19,2 posto.

Prema studiji, stranci u Austriji češće su nezaposleni nego domaći. Drugi izvještaji ističu da su više od polovice zatvorenika u Austriji stranci. U 2020. stopa nezaposlenosti među austrijskim građanima iznosila je 8,4 posto, a među strancima 15,3 posto, gotovo dvostruko viša. U Beču je 2020. godine više od jednog od pet stranaca bio nezaposlen.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Udio takve djece i adolescenata najveći je u specijalnim školama (40,3 posto), veleučilištima (35,6 posto) i novim srednjim školama (33,3 posto). Među saveznim državama u tom pogledu najveću stopu bilježi Beč (54,4 posto), a najnižu Koruška (16,6 posto).

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/rmx.news

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.