Svaki peti stanovnik Austrije nije rođen u njoj: ‘Postajemo stranci u vlastitoj zemlji’

U Austriji je broj ljudi rođenih u inozemstvu dosegao novi maksimum, a jedna od vodećih stranaka u zemlji upozorava na kontinuirani priljev stranaca u Austriju. Gotovo 1,8 milijuna (20,1 posto) ljudi koji žive u Austriji rođeno je u inozemstvu, prema posljednjem izvješću o migracijama Austrijskog fonda za integraciju za 2020. Austrija je inače donedavno na vlasti imala kancelara iz stranke desnog centra, čija je stranka pobjeđivala na izborima 2013., 2017. i 2019. godine

Prije pet godina taj je udio bio 18,3 posto, donosi RMX.

“Više od 20 posto stanovništva nije rođeno u našoj zemlji. Austrijanci sve više postaju stranci u svojoj zemlji. Posebno je zabrinjavajuće što više od četvrtine djece u školama više nema njemački kao kolokvijalni jezik”, rekao je glasnogovornik Slobodarske stranke Austrije (FPÖ) Hannes Amesbauer u odgovoru na novo vladino izvješće.

Sve veći udio stranaca izazivao je zabrinutost u Austriji u prošlosti. Na primjer, 2019. godine tadašnji vicekancelar Heinz-Christian Strache iz FPÖ-a rekao je da Austrijanci riskiraju postati manjina u svojoj zemlji, nazivajući to demografskom zamjenom.

“Neću biti ušutkan, ne želimo postati manjina u vlastitoj domovini”, rekao je Strache pristašama 1. svibnja te godine. Strache je na kraju postao žrtvom operacije u kojoj je tajno snimljen tijekom afere na Ibizi, što je rezultiralo gubitkom pozicije FPÖ u koaliciji austrijske vlade.

Nakon Stracheovih komentara, brojne lijevo orijentirane novine pokušale su ih razotkriti. Kao prvo, istaknuli su da je mnogo stranaca iz drugih europskih zemalja, što se očituje iu posljednjem izvješću, koje pokazuje da je najveća grupa stranih državljana iz Njemačke, a slijede ih Bosna i Hercegovina, Turska, Srbija i Rumunjska.

Međutim, neeuropski udio stanovništva Austrije raste, a statistika također ukazuje na još jednu promjenu koju mnoge novine prešućuju. Fond za integraciju također je procijenio broj učenika u austrijskom školskom sustavu koji kod kuće govore nenjemački jezik. Taj je udio povećan za 3,6 postotnih bodova u odnosu na 2015. na 27,4 posto. To znači da oko 300.000 od gotovo 1,1 milijun učenika kod kuće komunicira na nenjemačkom jeziku.

Ukratko, dok etnički Austrijanci stare, najmlađa generacija je sve više neaustrijska i sve više ne govori njemački. Druge su zemlje objavile podatke koji predviđaju trendove kroz duže vremensko razdoblje, uključujući norveški službeni statistički ured, i utvrdili su da će etnički Norvežani postati manjina u svojoj zemlji već u ovom stoljeću. Pew Research je također otkrio da migracijski i demografski trendovi znače da bi se muslimansko stanovništvo Europe moglo utrostručiti do 2050. na 75 milijuna.

Kao i mnoge druge zapadnoeuropske nacije, gradovi se najbrže transformiraju. Udio osoba rođenih u inozemstvu u ukupnom stanovništvu najveći je u Beču (37,1 posto), zatim u Gornjoj Austriji (13,5 posto) i Donjoj Austriji (11,4 posto), dok je najmanji u Gradišću (12 posto). Savezna država Tirol zabilježila je najveći rast od 2016. godine, s 19,2 posto.

Prema studiji, stranci u Austriji češće su nezaposleni nego domaći. Drugi izvještaji ističu da su više od polovice zatvorenika u Austriji stranci. U 2020. stopa nezaposlenosti među austrijskim građanima iznosila je 8,4 posto, a među strancima 15,3 posto, gotovo dvostruko viša. U Beču je 2020. godine više od jednog od pet stranaca bio nezaposlen.

Udio takve djece i adolescenata najveći je u specijalnim školama (40,3 posto), veleučilištima (35,6 posto) i novim srednjim školama (33,3 posto). Među saveznim državama u tom pogledu najveću stopu bilježi Beč (54,4 posto), a najnižu Koruška (16,6 posto).