Trump uvjerio i Njemačku u izgradnju LNG terminala: Evo što je lani poručio Hrvatskoj

Foto: fah, Ken Hodge, Flickr / wikimedia commons

Njemačka kancelarka Angela Merkel pokušava otvoriti njemačko tržište američkim tvrtkama za plin, nakon lobiranja predsjednika Donalda Trumpa, izvijestio je The Wall Street Journal.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Merkel je u listopadu priopćila skupini zastupnika kako će njezina vlada sufinancirati s 576 milijuna dolara tekući prirodni plin (LNG) u sjevernoj Njemačkoj.

Projekt je bio u zastoju godinama, ali je Trump snažno lobirao da Europa poveća kupnju LNG-a iz SAD-a istovremeno smanjujući oslanjanje na Rusiju. Njemačka najveći dio svog plina uvozi iz Rusije, a američki napori da otvore tržište za američke tvrtke našli su se u zastoju zbog nedostatka državne potpore.

Davor Dijanović: Zašto treba izgraditi LNG terminal na Krku?

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Grabar-Kitarović zatražila predsjednika Trumpa dodatnu pomoć oko LNG terminala

Poljska će idućih 20 godina kupovati plin od američkog LNG-a i moći će ga preprodavati: Što čeka Hrvatska?

Merkel je kazala zastupnicima da je odluka o sufinanciranju terminala LNG strateška i da bi se mogla dugoročno isplatiti, priopćili su časopisu ljudi upoznati sa sastankom.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Manje od tjedan dana nakon priopćenog sastanka Merkel sa zakonodavcima, međunarodni konzorcij podnio je svoju prvu službenu ponudu za financiranje LNG terminala u gradu blizu Hamburga.

“Mi stvaramo radna mjesta i produbljujemo transatlantsku vezu”, izjavio je Richard Grenell, američki veleposlanik u Njemačkoj. “Sjedinjene Države su potpuno predane dovođenju američkog LNG-a u Europu i Njemačku.”

Trump o LNG terminalu na Krku: ‘Jeste li ikad čuli za taj projekt?’

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Podsjetimo, prošli tjedan Poljska je potpisala je povijesni ugovor na 20 godina s američkim kompanijama za uvoz LNG plina koji će biti 20% jeftini od ruskog, a jedna od prvih zemalja u kojoj je SAD počeo lobirati za izgradnju plutajućeg LNG terminala jest Hrvatska zbog geostrateškog položaja.

Tako je predsjednik Trump u srpnju 2017. godine prihvatio poziv Poljske i predsjednice RH Kolinde Grabar-Kitarović na sastanak vrha Inicijative Triju mora u Varšavi gdje je i otvoreno podržao izgradnju LNG terminala, ali i implicirao da o njemu više zna nego li Hrvatska.

“Čestitam vašim državama što su već počele s ključnim projektima koji će otkloniti prepreke i omogućiti bolji pristup energetskim tržištima i bolju energetsku povezanost. Jedan od tih projekata je i plutajući LNG terminal na hrvatskom otoku Krku, rekao je Trump te se potom okrenuo prema hrvatskoj predsjednici Kolindi Grabar-Kitarović, pitajući je “je li ikad čula za taj projekt, zna li sve o tome”.

Zanimljivo, predsjednica Grabar-Kitarović je točno godinu dana nakon, u srpnju 2018. godine na summitu NATO-a zatražila dodatnu pomoć predsjednika Trumpa glede izgradnje LNG terminala na Krku.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Vlada premijera Andreja Plenkovića načelno podržava izgradnju LNG terminala na Krku pogotovo jer u njegovom sufinanciranju sudjeluje i Europska unija, no pomaci su nepostojeći ili vrlo spori.

U međuvremenu, za hrvatske nacionalne interese više je zainteresiran američki veleposlanik Kohorst koji je čak posjetio Rijeku kako bi istražio zašto se riječki župan Komadina i gradonačelnik Obersnel protive LNG terminalu na Krku.

U Hrvatskom saboru zastupnik Neovisnih za Hrvatsku Zlatko Hasanbegović otvoreno je spočitnuo premijeru Plenkoviću “zabušavanje” s izgradnjom LNG terminala, poručivši mu da jedna zemlja ostvaruje svoje ekspanzijske ciljeve baš u vrijeme mandata osobe koja bi navodno trebala biti protiv toga.

“Upravo u vrijeme Vašeg mandata jedna je hrvatska tvrtka zaključila desetogodišnji sporazum o isporuci plina s tvrtkom u većinskom vlasništvu države iz koje dolazi spomenuti veleposlanik. Iz toga su neki zaključili da se ekselencijine vizije o hrvatskoj energetskoj ovisnosti o njegovoj zemlji ostvaruju baš za vrijeme vašeg mandata i neovisno o briselskoj misiji koja vam je navodno povjerena”, istaknuo je zastupnik Hasanbegović dodavši kako je “protiv ovog projekta došlo do navodno spontanog okupljanja naroda, čija je spontanost jednaka spontanom ispijanju jogurta na novosadskim ulicama osamdeset i neke godine dvadesetog stoljeća”.

Podsjetimo, Prvo plinarsko društvo (PPD) iz Vukovara, potpisalo je 2017. godine desetogodišnji ugovor o isporuci plina s ruskim Gazpromomom.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.