Na dnevnom redu dvodnevnog sastanka Europskog vijeća u četvrtak i petak u Bruxellesu naći će se mnoge vruće teme, a jedna od njih je i nedavni kompromis o azilu koji izaziva sve veći otpor u državama članicama.
Središnja tema dvodnevnog sastanka šefova vlada EU bit će Ukrajina, odnosno daljnja pomoć toj zemlji, uključujući i moguću odluku o korištenju zaplijenjene ruske imovine u obnovi Ukrajine. Europski fond za pomoć Ukrajini zasad iznosi 11,5 milijardi eura, ali Mađarska blokira isplate Ukrajini za oružje u iznosu 500 milijuna eura.
Predsjednik mađarske vlade Viktor Orbán suočen je s velikim pritiskom kolega iz EU da omekša svoje stajalište glede Ukrajine, ali kad je riječ o jednom drugom pitanju, politici useljavanja, Orbán ima u EU sve više saveznika. Njegovom odbijanju nedavnog kompromisa o azilu pridružila se i Poljska, a i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen u međuvremenu se zauzima za izmjene kompromisa.
Kompromis o azilu ima sve manje pobornika
Kompromis o azilu, što su ga nedavno postigli ministri unutarnjih poslova EU, predviđa registraciju izbjeglica na vanjskim granicama, a oni za koje se procijeni da nemaju izgleda za azil ne bi mogli ni ući u EU. Njih bi se zadržalo u posebnim prihvatnim centrima, gdje bi do tri mjeseca čekali odluku o azilu. U slučaju odbijanja, bili bi protjerani u svoju domovinu ili u zemlju iz koje su došli u EU.
>Orban: Europljani danas nemaju pravo na svoju zemlju, jezik, kulturu, obitelj i Boga
To se međutim odnosi samo na imigrante iz zemalja s kvotom odobrenja azila nižom od 20 posto, a to su u ovom trenutku Gruzija, Bangladeš, Srbija i Albanija. Svi ostali imali bi pravo na postupak traženja azila kao i do sada.
Pozornost je izazvala odredba kompromisa prema kojoj bi sve članice Unije imale obvezu primati imigrante, a članica koja to odbije morala bi platiti 20 tisuća eura po odbijenom imigrantu.
Neke članice odbijaju kompromis, a u nekim točkama pridružila im se i von der Leyen
To su rješenje odbile Mađarska, Poljska, Slovačka, Malta i Bugarska. U pojedinim drugim članicama EU u tijeku je živa rasprava o toj temi. Primjerice, u Njemačkoj savezna je vlada pozdravila kompromis kao mogućnost brzog i učinkovitog rješavanja problema izbjeglica, ali i unutar stranaka lijeve koalicije postoji otpor onih koji smatraju da je previše restriktivan.
>Europska komisija tvrdi da članice EU ne mogu odbiti zahtjeve za azil niti zatvoriti granice za tražitelje azila
Kompromis sada dolazi na dnevni red vlada, Europske komisije i Europskog parlamenta. Očekuje se da bi trebao biti prihvaćen do izbora za Europski parlament u proljeće.
Međutim, kritike kompromisa sve su glasnije. Austrija, Danska, Švedska i Nizozemska zahtijevaju obradu zahtjeva za azilom u trećim, odnosno matičnim državama izbjeglica, što ostale članice ne prihvaćaju. Orban je također naglasio da njegova zemlja ne prihvaća odgovornost za izbjeglice i da mu je useljavanje prihvatljivo samo kad je riječ o radnim migrantima.
Čak se i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen u nekim točkama pridružila kritičarima kompromisa. Njemački Die Welt objavio je da je u posjedu pisma što ga je u nedjelju poslala predsjednicima vlada, u kojemu izražava spremnost financiranja ograda na granicama i ujedno zagovara ubrzane postupke provjere zahtjeva za azilom. Osim toga, von der Leyen zahtjeva uzajamno priznavanje odluka o odbijanju azila.
