Većinom glasova parlamentaraca u Mađarskoj je na snagu stupio zakon kojim se trgovinama zabranjuje rad nedjeljom. Neke odredbe dopuštaju neke iznimke koje se odnose na manje dućane (veličinom manje od 200 četvornih metara) u vlasništvu obitelji. Predstavnici trgovačkog lobija tvrde kako će zbog zabrane rada nedjeljom posao u njihovim trgovinama izgubiti između 15 i 20 tisuća ljudi. Sindikati su najavili da će tražiti raspisivanje referenduma kako bi oborili novi zakon kojim se zabranjuje rad nedjeljom.
Kako je u drugim zemljama EU?
Zanimljivo je da je rad trgovina nedjeljom u Njemačkoj zabranjen od 1956. godine.
Zabranjen je i u Austriji, gdje nedjeljom rade samo trgovine oko kolodvora i benzinske crpke.
Slovenija je rad nedjeljom ograničila nešto drugačije – samo na deset nedjelja u godini.
U Italiji je rad trgovinama također zabranjen nedjeljom, no lokalne vlasti mogu odrediti iznimke u sezoni.
Stanje u Hrvatskoj
Borba kojim se tražila zabrana rada nedjeljom u Hrvatskoj započela je još 2006. godine. Tada su inicijatori referenduma “Zatvorimo trgovine nedjeljom” bili Hrvatski Caritas i Franjevački institut za kulturu mira iz Splita, ali nažalost sve je kasnije propalo. Ustavni sud je 2009. ukinuo zabranu rada nedjeljom.
U Hrvatskoj nedjeljom u trgovinama radi između 30.000 i 40.000 radnika, kažu neke procjene. Hrvatska ima jedan od najliberalnijih zakona o radu trgovina, pa je poslodavcu praktički potpuno dano na volju da određuje radno vrijeme. Kako većina hrvatskih poslodavaca cijeni svoje radnike, pokazalo se prije nekoliko dana na Međunarodni praznik rada, kada su određeni trgovački centri radili praktički kao da je radni dan.
Zabrana u cijeloj EU?
Kod revizije direktive o radnom vremenu u Europskom parlamentu HSS-ova europarlamentarka Marijana Petir, zajedno s drugim zagovornicima zabrane rada nedjeljom, zatražila je da se zabrana rada nedjeljom uvrsti u novu direktivu, i to na razini cijele Europske unije.
Postojeća direktiva koja je na snazi a usvojena je 2003., a Komisija je želi revidirati zbog velikih promjena koje su se posljednjih godina dogodile u gospodarstvu i utjecale na brojne aspekte organizacije radnog vremena. Važeća direktiva minimalnim uvjetima propisuje da radnici imaju pravo na 11 uzastopnih sati dnevnog odmora i 24-35 sati neprekidnog tjednog odmora.
U čemu je zapravo problem
Problem rada nedjeljom i praznicima svakako je velik za radnike koji moraju raditi na taj dan i njima takav dan postaje sasvim običan. Osim toga ljudi su premoreni, iscrpljeni i često frustrirani s obzirom da ni na takve dane nemaju na raspolaganju vrijeme koje mogu provesti da svojim obiteljima.
Tako velik broj obitelji zapravo nema niti jedan jedini dan u tjednu kada bi njihovi članovi mogli biti zajedno. Svatko bi trebao imati pravo na dostojanstveno radno vrijeme, kao i pravo na tjedni odmor koji može provesti s članovima obitelji.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
