Zašto Macron napada NATO, sprječava ulazak Makedonije i Albanije u EU i govori o BiH kao ‘bombi pokraj Hrvatske’?

Foto: Fah

Dvije izjave francuskog predsjednika Emmanuela Macrona izazvale su diplomatske i političke ‘potrese’ na Zapadu:

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Prva izjava o potrebi da se preispita djelovanje NATO-saveza predvođenog SAD-om Donalda Trumpa, a druga se nadovezuje na prvu: o Bosni i Hercegovini kao „vremenskoj bombi koja otkucava odmah pokraj Hrvatske”. Sve to treba staviti u kontekst nedavnog Macronovog sprječavanja otvaranja pristupnih pregovora Albanije i Sjeverne Makedonije u zajednicu EU.

Riječi francuskog predsjednika Emmanuela Macrona iz intervjua za britanski The Economist odzvanjaju diljem svijeta. Francuski predsjednik je ni manje ni više nego izjavio kako sadašnji NATO-savez izgleda kao „moždana smrt“. Prema njegovim riječima, Europa više ne može računati na vojnu zaštitu SAD-a i mora početi razmišljati o sebi, kao o samostalnoj geopolitičkoj snazi.

Macron istupa protiv NATO-a i SAD-a – Rusija oduševljena

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Vojni blok predvođen SAD-om „djeluje samo kao jamac koji funkcionira kao posljednje utočište”, rekao je Macron i dodao: “Ja tvrdim da bi trebali preispitati stvarnost onoga što je NATO u svjetlu Sjedinjenih Američkih Država.” Macron je dodao „kako nam Washington okreće leđa”, misleći na potez koji demonstriran povlačenjem američkih trupa iz sjeveroistočne Sirije i napuštanjem kurdskih saveznika. U međuvremenu Europa, tvrdi Macron, stoji na rubu ponora i “više neće moći kontrolirati sudbinu”, osim ako se ne počne ponašati poput geopolitičke sile. Kako bi to učinila, Europa bi trebala povratiti svoju “vojnu suverenost” i nastaviti održavati dijalog s Moskvom.

Slikovni rezultat za nato

Photo: wikipedia.org

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ove riječi su odjeknule s kritikom čak i kod ljudi bliskih politici Emmanuela Macrona poput kancelarke Njemačke Angele Merkel, te glavnog tajnika NATO-saveza Jensa Stoltenberga, koji su ih smatraju bitno preoštrim.

S druge strane glasnogovornica Ministarstva vanjskih poslova Rusije Marija Zaharova riječi francuskog predsjednika nazvala je „zlatnim riječima“, koje su za Rusiju istinite i odražavaju bit stvari.

O čemu se vjerojatno radi?

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Odluka predsjednika SAD-a Donalda Trumpa o povlačenju američke vojske iz Sirije znači i direktno slabljenje utjecaja Francuske u tom dijelu svijeta, koji postoji još od kraja I. svjetskog rata. To ključno geostrateško područje svijeta bogato je naftom i već je više od 100 godina mjesto sukoba svjetskih sila za političko-ekonomsku dominaciju u tom dijelu svijeta. Francuska i sada ima kontingent vojske stacionirane u tom dijelu svijeta.

Upravo su umjetno generirane krize u prošlosti, posebno “revolucije” pokrenute od strane establišmenta SAD i njenih europskih saveznika Velike Britanije i Francuske na Bliskom Istoku i sjeveru Afrike (u vrijeme mandata predsjednika Busha i Obame) bile kreatori kaosa u ovom dijelu svijeta. Sada kada predsjednik SAD-a Donald Trump konačno okreće ploču u Siriji, francuski predsjednik odjednom istupa otvoreno protiv toga.

Očito je i da su riječi predsjednika Macrona s oduševljenjem dočekane u Rusiji, koja je jedan od najvažnijih čimbenika geopolitičke i ratne igre „velikih“ u Siriji i na Bliskom istoku, te pokušaja prepozicioniranja na tom području u skladu sa starim geopolitičkim interesima, gdje je Francuska, nakon I. svjetskog rata i raspada Turske imperije, nekada imala važnu ulogu koju pokušava održati, izgleda čak i po cijenu savezništva s Moskvom.

 

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Članice Sjevernoatlantskog sporazuma (NATO):

Slikovni rezultat za macron NATO wikipedia

Photo: wikipedia.org

 

Macron tvrdi: „ BiH je vremenska bomba” koja otkucava pokraj – Hrvatske!

Na drugoj strani, nadovezuje se izjava francuskog predsjednika Macrona u kojoj je rekao kako je “BiH vremenska bomba koja otkucava odmah pokraj Hrvatske i koja se suočava s problemom povratka džihadista”, izazvala je velike reakcije ne samo u BiH već i šire, te je potaknula analize u susjednoj zemlji o tome zašto je Macron to rekao upravo sada i na ovaj način.

I apostrofirao upravo Hrvatsku kao državu koja je u opasnosti, a ne recimo susjednu Srbiju koja je bila i još uvijek je glavni generator nestabilnosti u Bosni i Hercegovini, osobito preko Republike Srpske.

Hrvatska je od država nastalih na području bivše Jugoslavije najpouzdanija članica NATO saveza. Tu možemo dodati i vjernog saveznika Albaniju, koja nije bila dio Jugoslavije.

Osim toga, u BiH veliki utjecaj preko Republike Srpske i Milorada Dodika ima Rusija. Ne treba zanemariti i utjecaj bivših kadrova izraslih na krilima Komunističke partije Jugoslavije iz redova muslimanskog i hrvatskog naroda, te njihovu potencijalnu bliskost s Rusijom još iz doba suradnje SSSR-Jugoslavija. Stoga Macronova izjava o BiH mora biti gledana u svjetlu geostrateških igara zemalja koje imaju najveći utjecaj u toj državi: od velikih sila svakako Turska i Rusija, a od tzv. “regionalnih igrača” prije svega Srbija, a bitno manje Hrvatska, nažalost.

S obzirom da je Republika Srpska kao dio BiH, stvorena na krilima srpskog fašizma i genocida trajni generator i upravljač krize na ovom prostoru, sasvim je jasno da izjava Macrona nije usmjerena protiv Srbije ili Republike Srpske, već protiv stabilnosti BiH i Hrvatske. Naime, Hrvatska je izrijekom spomenuta u toj izjavi kao prva meta – ako „vremenska bomba“ eksplodira. Dok je BiH diplomacija odmah reagirala, hrvatska diplomacija po tradiciji spava i ne reagira, te se uopće ne pokušava obratiti, čak i neslužbeno, niti hrvatskoj javnosti niti francuskom veleposlaniku za objašnjenje te, u biti vrlo opasne, izjave. Izjave koja djeluje pomalo čak i prijeteće.

“Ako ste zabrinuti za ovu regiju [zapadni Balkan], glavno pitanje nisu ni Sjeverna Makedonija ni Albanija nego Bosna i Hercegovina. Ona je tempirana bomba koja kuca tik uz Hrvatsku i koja se suočava s problemom povratka džihadista”, rekao je Macron.

 

Zastava džihadista i Islamske države

Zastava Kalifata, odnosno Islamske države. Foto: Wikipedia Commons / Ingoman

Photo: wikipedia.org

O kojem povratku džihadista u 2019. godini Macron govori, nakon što skupine mudžahedina i džihadista otvoreno djeluju i žive u „građanskoj BiH“ već 30 godin, još od početka rata, nitko ne može zaključiti. Macron zna i da je upravo Francuska, uz Veliku Britaniju, bila aktivni podupiratelj ove politike koja je danas na djelu u BiH.

Osim toga, svima je jasno da su imigracijskim ilegalnim valovima, koje su najviše poticale upravo Macronova Francuska i Merkelicina Njemačka, u Europu ušle i velike skupine mladih muškaraca džihadista i islamista posljednjih nekoliko godina, koji se već izveli niz terorističkih akcija s velikim civilnim žrtvama upravo u Francuskoj i Njemačkoj.

Neovisno o BiH koja tada nije bila dio migrantske rute

Printskrin: Youtube / InSearch Ofsolidground

Photo: screenshot

Što Macron misli s izjavom u kojoj BiH smatra tempiranom bombom pokraj Hrvatske? Izjava je neugodna i nediplomatska, posebno za Hrvatsku. Zanimljivo da se to događa u vrijeme kada Hrvatska preuzima predsjedanjem Vijeća EU i kada se na Hrvatsku vrši pritisak, i od Njemačke i od Francuske, da ni na koji način ne zaustavlja ulazak Srbije u EU.

Budimo pošteni, države Srbije koja je amnestirana od svoje fašističke politike 90-ih i na čijem je čelu je danas deklarirani Šešeljev neofašist Aleksandar Vučić. Koji je sa svojim trabantima u Srbiji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Hrvatskoj glavni detonator kriza u ovom dijelu svijeta, te je čovjek na čelu zemlje koja i danas ‘sanja ratove za ugroženo srpstvo’. U ovom trenutku prva meta Vučića i njegove Srbije je Crna Gora koja je članica NATO-a i koja sve čini da se otme utjecaju Srbije i velikosrpstva koje je i danas na djelu i doživljava revival u Crnoj Gori. Zbog toga velikosrpstvo doživljava revival u Crnoj Gori postaje sredstvo pritiska na vlast i opstanak Crne Gore kao neovisne države. Sjetimo se samo tjesnog rezultata regerenduma o neovisnosti Crne Gore, koji ne bi uspio bez potpore brojnih nacionalnih manjina kao muslimana, Albanaca i Hrvata.

Naravno, na djelu su i paralelni procesi destabilizacije Kosova, Hrvatske i Bosne i Hercegovine od strane propagandno-obavještajnog rata Srbije.

Pokušava li Emmanuel Macron možda osnažiti utjecaj Srbije u ovom djelu svijeta kao faktora (ne)stabilnosti, osobito nakon pritiska Amerike na Srbiju da prestane kupovati rusko oružje i otvoreno koketirati s Rusijom?

 

Francuske igre sa Srbijom i Balkanom – sprječavanje ulaska Makedonije i Albanije u EU

Treća bitna i vrlo neugodna stvar koja je djelo Macrona je zaustavljanje Sjeverne Makedonije i Albanije na putu u EU. Albanija je tradicionalno najjače političko i vojno uporište i saveznik SAD-a i NATO-a u ovom dijelu svijeta, zajedno u paketu s Kosovom. Naravno, tu je sada i Crna Gora i Hrvatska kao članica NATO saveza.

Makedonija je povijesno država na koju SAD računa kao na strateškog partnera, osobito kada su tamo na vlasti vlade koje nisu lijeve, te jedna od najvažnijih geopolitičkih država ovog dijela svijeta preko koje idu ključni prometni, infrastrukturni i vojni pravci prema Turskoj i Bliskom Istoku.

Stoga su u Sjevernoj Makedoniji i Albaniji jako razočarani djelovanjem francuskog predsjednika.

A to je i razumljivo. Po mišljenju Europske komisije, Europskog parlamenta i predsjednika Europskog vijeća Donalda Tuska obje te zemlje su ispunile uvjete za otpočinjanje pristupnih pregovora s Europskom unijom. Od 2003. se njima u izgled stavlja pristup EU-u, a sada perspektivu ima jedino Srbija, ključni povijesni igrač Velike Britanije i Francuske u ovom dijelu svijeta, osobito od kraja I. svjetskog rata. Sjeverna Makedonija uvjete ispunjava još od 2009., a Albanija od 2018. godine. Nakon što je Sjeverna Makedonija riješila i spor s Grčkom oko imena, u Skopju su mogli polaziti od toga da će na ovom summitu konačno dobiti zeleno svjetlo za početak pregovora.

A to se nije dogodilo.

 

Albanija, Makedonija, Kosovo, BiH i Crna Gora ostaju izolirano otoci ako Srbija pristupi EU

Slikovni rezultat za albania north macedonia wiki

Photo: wikpiedia.org

Samo jedan šef države, francuski predsjednik Emmanuel Macron, to potpuno odbija. On je rekao NE kandidatima i NE pristupnom postupku. Još dvoje, nizozemski premijer i danska premijerka, skrili su se iza njega i odbili razgovore s Albanijom. Macronov nerazumljivi veto uvalio je Europsku uniju u dvostruku krizu vjerodostojnosti, ne samo na Balkanu nego i u Bruxellesu.

I ostavio pitanje: što to Francuska na čelu s Macronom kuha u 2019. godini?

* Mišljenja iznesena u kolumnama osobna su mišljenja njihovih autora i ne odražavaju nužno stajališta uredništva portala Narod.hr

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.