Sudionici okruglog stola o proračunu i fiskalnoj politici u slijedeće tri godine suglasili su se u četvrtak da Hrvatskoj treba ustavno ograničenje visine deficita, ali za to nema političke volje.
U planiranju javnih financija često se javlja dilema između štednje i rasta, ali to za Hrvatsku nije relevantno jer ekonomske okolnosti zahtijevaju oboje, rekla je organizatorica okruglog stola Martina Dalić, bivša HDZ-ova saborska zastupnica i ministrica financija.
Dalić se ne slaže s tezom da politika štednje ne daje rezultate i ilustrira to primjerima zemalja s niskim deficitom koje su rasle i u krizi, primjerice Njemačka, Austrija, Švedska i Bugarska.
Neovisni analitičar Velimir Šonje na pitanje može li smanjivanje deficita ugroziti rast upozorava da je u Hrvatskoj od početka krize cijelo vrijeme proračun rastao, a padala dodana vrijednost u realnom sektoru.
Trošak kamata porastao je s 3,5 posto na sedam posto proračunskih rashoda. To je cijeli jednogodišnji proračun za obrazovanje koji odlazi na kamate, dakle uglavnom u inozemstvo, napominje Šonje dodajući kako rast kamata može dodatno eksplodirati.
Zamjenica zagrebačkog gradonačelnika Sandra Švaljek zadovoljna je što je Vlada prepoznala potrebu za fiskalnom konsolidacijom, ali kritizira što to moraju napraviti samo jedinice lokalne samouprave, koje će tako ostati bez deset posto prihoda.
Anto Bajo iz Instituta za javne financije problem vidi u prikrivenom deficitu koji stvaraju javna poduzeća. Spornim drži što nema popisa javnih investicija od 2000. do danas, a bez toga, kaže, ne može se ocijeniti njihov učinak.
Bivši ministar financija Borislav Škegro tvrdi da je hrvatsko društvo kratkoročno orijentirano i živi pod sloganom “ugrabi dan, sutra je ništa”.
Naš proračun donosi se logikom da imamo zadanu procjenu prihoda, procijenimo koliko se možemo zadužiti i tada idemo maksimalizirati proračunske rashode.
Škegro se zauzima za dugotrajne i korjenite reforme jer dosadašnji model neće dati rezultate. S obzirom da političari stalno podilaze javnosti, kaže on, trebalo bi ustavno ograničiti visinu fiskalnog deficita.
Takav potez bi, tvrdi Josip Salapić (HDSSB), podržala i njegova stranka.
Škegru i bivšeg SDP-ova ministra financija Slavka Linića Martina Dalić je upitala što bi, s obzirom da su obnašali vlast, promjenili u politici.
Škegro kaže da bi predsjednika države birao u Saboru, jasno definirao ovlasti Vlade, Sabora i predsjednika države, uveo ustavno ograničenje deficita.
Linić bi Vladu formirao od ministara bez resora. Našim najvećim problemom ispada to što su ministri protivnici Vlade, kaže Linić koji bi “zakopao Plomin”, raščistio Inu i obnovio rafinerije u Rijeci i Sisku, te izgradio prugu Zagreb-Rijeka.
