Kraj radnog tjedna donio je i svršetak Svjetskog gospodarskog foruma u Davosu. Predsjednik Foruma, bivši norveški ministar vanjskih poslova Borge Brende u petak je, zaključujući skup, izjavio kako je kako je ponosan onim što je ostvareno u tjedan dana.
Što je točno ostvareno, moći će zaključiti tek analitičari, jer najvažnija “ostvarenja” u Davosu događaju se tradicionalno iza zatvorenih vrata.
U javnosti, sudionici uglavnom šalju snažne poruke, često bez pravog sadržaja. Od “ponosa” i “suradnje” do “pozitivne bilance”, izrazi koji mogu značiti svašta, a često ne znače mnogo.
Mnoštvo državnika u Davosu, ali i onih za koje se ne zna koga predstavljaju
Na ovogodišnjem Svjetskom gospodarskom forumu u švicarskom gradiću Davosu okupilo se 350 državnika, što državnih poglavara, što predsjednika vlada što ministara.
>Svjetski ekonomski forum u Davosu: Kakve poruke ove godine dolaze s ‘čarobne gore’?
Uz njih, bilo je ondje višestruko više poduzetnika i ljudi bez formalne moći, onih za koje se ne zna koga predstavljaju ali često moćnijih od samih državnika, sve skupa više od 2.500 sudionika.
Za svakog državnika važno je pokazati se u Davosu. Za gotovo svakog, jer američki predsjednik Joe Biden nije smatrao potrebnim pojaviti se, nije čak poslao ni svoju zamjenicu. Umjesto njih, američke je poglede ondje tumačio ministar vanjskih poslova Antony Blinken.
Za razliku od UN-a, sudionici u Davosu nerado izlaze za govornicu
Davos je već godinama neka vrsta Opće skupštine Ujedinjenih naroda. Ondje se okupljaju moćni kako bi se savjetovali o gorućim svjetskim problemima.
S tom razlikom što se na Općoj skupštini svi pojave za govornicom, a u Davosu najmoćniji prepuštaju govornicu manje moćnijima, a sami radije u pokrajnjim prostorijama, iza zatvorenih vrata rješavaju svjetske probleme. Ukratko, malo tona, ali slika koliko hoćete. To je način da se i običnom svijetu prenese “malo atmosfere”.
Svjetski gospodarski forum samo se tako zove. Doduše, ondje se i te kako razgovara o gospodarstvu, ali i o politici. U biti, taj naziv svojevrsna je naznaka uzajamnog odnosa gospodarstva i politike. Mogao bi se zvati i Svjetski politički forum, Svjetski forum velikih igrača, Svjetski forum neformalnih odluka…
Argentinski predsjednik napravio mali nered
Ove je godine skup bio poseban po tome što je doista imao jednog utjecajnog govornika, koji se nije libio sve što misli reći javno, za govornicom.
>Govor Javiera Mileia u Davosu kao pljuska globalistima
Bio je to novi, razbarušeni argentinski predsjednik Javier Milei, koji se u govoru koji je snažno odjeknuo u javnosti obračunao sa svjetskim elitama.
“Vođe podrivaju temelje sustava”, poručio je Milei i time zapravo izgovorio ono što misle mnogi zabrinuti građani u većini svjetskih država. Milei je dao do znanja najutjecajnijim svjetskim vođama da su svi oni za njega zapravo ljevica.
Libertarijanac, političar koji se odlikuje nekonvencionalnim pristupom politici, naglasio je kako su trendovi u svjetskoj politici i gospodarstvu na dobrom putu da unište svijet.
Milei je kritizirao socijalizam, feminizam i pobačaj kao zla koja prijete čovječanstvu.
Njegove poruke u Davosu su nečuvene, nešto potpuno novo u svijetu elite koja se u posljednje vrijeme uglavnom bavi klimatskim promjenama, s povremenim zabrinutim pogledima prema svjetskim kriznim žarištima.
O tehnologiji, umjetnoj inteligenciji i ponešto o ratovima
Prema većini izvješća, većina sudionika bavila se poglavito pitanjima tehnologije i umjetne inteligencije. Zasad je, moglo bi se reći, prerano izvlačiti zaključak kako će se to odraziti na sudbinu svijeta.
Uz jednu malu opasku. Izvršni direktor Svjetskog ekonomskog foruma Jeremy Jurgens upozorio je da bi se katastrofalni kibernetički događaj mogao dogoditi u sljedeće dvije godine.
>U Davosu se spremaju za ‘bolest X’ ili ‘pandemiju budućnosti’
Koliko je to realno, u ovom je trenutku teško prosuditi. Ali kroz Jurgensovu izjavu mogla bi se iščitati poruka da okupljeni u Davosu sebe smatraju jedinima koji su u stanju spasiti svijet.
Svjetski gospodarski forum ponajprije je sastanak političkih i ekonomskih globalista, među koje se iznenada umiješao novi argentinski predsjednik i nakratko ih uznemirio.
Plenković s proizvođačem cjepiva i drugim utjecajnim osobama
U Davosu je bio i Andrej Plenković. On se nije, barem javno, zamarao onim što je govorio Milei. Plenković je imao niz susreta “na marginama”, kako se to popularno kaže.
Između ostaloga, susreo se i sa šefom farmaceutskog diva AstraZenece Michelom Demaréom. Sudeći prema načinu na koji je to Plenković objavio, bio mu je to jedan od važnijih susreta. Kad smo kod toga, Narod.hr već je u tom kontekstu podsjetio da u Hrvatsku i dalje stižu milijuni doza naručenog cjepiva koje se ne koristi nego se uništava ili donira.
Plenković je u Davosu razgovarao i sa srbijanskim predsjednikom Aleksandrom Vučićem, predsjednicom Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Borjanom Krišto, predsjednikom kosovske vlade Albinom Kurtijem i čelnikom OECD-a Mathiasom Cormannom.
>Plenković u Davosu lobirao za 50 milijardi eura Ukrajini: Ressler protivnike nazvao šarlatanima
Osim toga, predsjednik Hrvatske vlade ondje se zauzimao i za dodatnih 50 milijardi eura pomoći Ukrajini.
Bio je ondje i guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić, koji se ondje zauzeo za politiku “pametne imigracije”.
Građani Davosa ponosni na svoje mjesto
Svatko se u Davosu zauzima za nešto. Ali to se uglavnom odvija iza zatvorenih vrata.
Bez obzira na okolnosti i sadržaje, za gradić Davos taj je događaj nešto na što su ponosni, po tome su poznati u svijetu. Davos je u međuvremenu zbog toga skupa postao toliko ugledan, da je nekome tko je ondje rođen dovoljno da u svome životopisu navede mjesto rođenja kako bi dobio dobar posao.
Zato su se i ove godine švicarske vlasti potrudile da sve prođe u najboljem redu. Život u i oko Davosa u ovaj tjedan dana potpuno je podređen skupu.
Na kraju krajeva, njihovo mjesto postalo je u svjetskim razmjerima sinonim moći.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
