Predsjednica Republike Kolinda Grabar Kitarović kritizirala je energetsku strategiju Hrvatske. Otvarajući konferenciju “Hrvatska kakvu trebamo – energetska budućnost Hrvatske”, koja se održava u Zagrebu u organizaciji Večernjeg lista, ponovila je između ostalog kako Hrvatskoj nedostaju ključni strateški dokumenti u energetskom sektoru za razdoblje do 2050. godine. Dotaknula se i protivljenja nekim projektima te kroz anegdotu ilustrirala kašnjenje s nekima od njih.
Grabar-Kitarović kaže da postojeći dokumenti nisu aktualni jer ne sagledavaju razdoblje nakon 2020. i ne nude rješenja za “akutne i predvidive probleme”. Drago joj je stoga čuti da je u tijeku priprema za izradu nove energetske strategije, koju se planira donijeti tijekom 2018. godine. Apelira ipak na “veću dinamičnost, konzistentnost, bolju organizaciju i žurnost” u izradi strateških dokumenata.
Europska energetska politika, koju i Hrvatska mora slijediti, ima tri cilja: sigurnost opskrbe, konkurentnost i održivost. Sukladno njima razrađeni su i konkretni ciljevi energetske i klimatske politike Europske unije – do 2020., 2030. i 2050. godine, izjavila je. Države članice, uključujući i Hrvatsku, obvezale su se provesti te ciljeve, što nužno traži prilagodbu hrvatskog energetskog zakonodavstva, planova i strategija, kazala je. Hrvatsku očekuju izmjene zakonskog okvira već iduće godine.
Na žurnost, kaže, apelira iz više razloga. Najvažniji je taj što se u cijeloj Europi, pa tako i u Hrvatskoj, događa velika tranzicija energetskog sektora od ugljičnog prema niskougljičnom, što duboko mijenja odnose u energetici. U tome vidi veliku priliku za novi rast i razvoj Hrvatske. Države u Europskoj uniji ovu su energetsku tranziciju iskoristile za napredak i razvoj, ne samo energetike, nego i gospodarstva u cjelini, poručila je, zaključivši: “Energetska učinkovitost nazvana je i new dealom 21. stoljeća”.
Govoreći o nužnosti novih proizvodnih objekata, predsjednica je kazala kako ih “nitko ne želi baš u svom kraju, ali bez njih nema razvoja našeg gospodarstva”. Dotaknula se i poruke koju šaljemo o ulagačkoj klimi u Hrvatskoj “protivljenjem svim velikim energetskim ulagačkim projektima koji se spominju u posljednjih nekoliko godina”.
Govoreći o sigurnosti opskrbe energijom izjavila je kako očekuje da Hrvatska nastavi s pripremom projekata izgradnje interkonekcijskih plinovoda sa susjednim državama.
Kao trenutno jedan od najvažnijih projekata izdvojila je i izgradnju LNG terminala na otoku Krku. “Ovdje bih željela ponoviti jednu anegdotu koju sam više puta ispričala, a koja možda najbolje govori o tome koliko se s ovim projektom kasni i koji dovodi u pitanje našu vjerodostojnost. Na prošlogodišnjem sastanku na vrhu inicijative triju mora, moj dragi kolega mađarski predsjednik Áder prijateljski je primijetio kako se o ovom energetskom projektu počelo govoriti u isto vrijeme kada i o drugom takvom projektu, terminalu u poljskom Swinoujsciju. Poljski terminal već je u funkciji, dok o hrvatskom terminalu još uvijek razgovaramo. Tako smo govorili prošle godine, ali nažalost o njemu samo tako govorimo i ove godine”, primijetila je.
Na konferenciji će se održati dva tematska izlaganja. Akademik Mirko Zelić održat će prezentaciju na temu energetike kao okosnica sigurnosti i gospodarstva, a Vlatko Cvrtila, dekan Veleučilišta VERN održat će prezentaciju na temu energetike kao geostrateško oružje. Također, održat će se dvije panel diskusije na kojima sudjeluju brojni stručnjaci.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
