Anketa provedena među članovima CNBC-jevog “vijeća financijskih direktora“, koje obuhvaća financijske direktore velikih svjetskih korporacija od Forda i Facebooka do kineskog Lenova i tajlandske burze, koji kontroliraju velik dio novca koji kola današnjim svijetom, pokazuje da čak 75 posto njih očekuje da će politika Donalda Trumpa imati negativan utjecaj na njihove kompanije – uglavnom oni čije kompanije nisu u SAD-u.
No to trenutno nije njihova najveća briga, puno više ih brine eventualni pad potražnje, odnosno potrošačkog optimizma koji je trenutno u SAD-u na najvišim razinama u zadnjih nekoliko desetljeća. Zanimljivo, upravo su trgovački ratovi Donalda Trumpa bili najveći izvor brige tih ljudi u zadnjih nekoliko anketa, u prethodnim kvartalima. Sad više nisu, sad su veća briga – potrošači, odnosno hoće li i dalje nastaviti trošiti svoj novac kao i do sad.
Ali najzanimljivija je anketa u kojoj su gospodari svjetskih financija trebali ocijeniti u kojim dijelovima svijeta ekonomska situacija bilježe napredak, koji stagniraju, a koji nazaduju. Ta anketa se provodi jednom u svaka tri mjeseca, za svaki kvartal – a rezultati za treći kvartal ove godine su takvi da, što se CFO-a tiče, samo SAD bilježe napredak.
Zanimljivo je da ne samo da jedino za SAD procjenjuju da bilježi ekonomski napredak, nego SAD jedine bilježe ekonomski napredak već peti kvartal za redom – otkad se provodi istraživanje, i manje-više otkad je Trump na vlasti.
No zanimljivije su procjene za ostale zemlje – Rusija i Ujedinjeno Kraljevstvo, unatoč katastrofičnim najavama o tome kako će Britanci praktički gladovati nakon Brexita a Engleska propasti, i unatoč sankcijama nametnutim Rusiji, imaju stabilnu situaciju također svih zadnjih pet kvartala. Ista stvar je s Bliskim Istokom i Afrikom.
S druge strane, Brazil i cijela Južna i Latinska Amerika su u padu – Brazil nakon što je lani u dva kvartala procijenjeno da se situacija poboljšava, a ostatak Južne Amerike nakon duljeg razdoblja stagnacije. Kina, Azijsko-pacifička regija i Kanada su u kategorili stagnacije, a zadnjih nekoliko kvartala se tamo periodi stabilnosti izmjenjuju s periodima napretka. No generalno, na dulji rok, bilježe ekonomski napredak.
Trump postrožava uvjete za migrante te će odbijati one koji bi primali socijalnu pomoć
A EU, gdje spadamo i mi, također bilježi stagnaciju, već dva kvartala za redom, nakon tri kvartala ekonomskog oporavka.
Ono što ova anketa među financijskim čelnicima sugerira je zapravo to da su SAD u mnogo boljem položaju u odnosu na ostatak svijeta kad se radi o posljedicama “trgovačkih ratova” koje je pokrenuo predsjednik SAD Donald Trump podižući carine i postavljajući trgovinske barijere.
Dok su njegovi prethodnici uglavnom bili više zainteresirani za “globalni” napredak i podređivali interese SAD tome, Trumpa zanima samo ekonomija SAD i boljitak onih koji su ga i birali – građana SAD, ne građana svijeta.
No za trgovinske ratova ima i dobre razloge: Dok su EU i Kina nerijetko štitili vlastito tržište carinama na automobile i tehniku uvezene iz SAD (EU) ili izigravanjem sporazuma o slobodnoj trgovini (Kina) SAD su tek sad uvele sa svoje strane carine koje s druge već postoje: Radi se, izgleda, više o pritisku Trumpa na EU i Kinu da ukinu carine, nego o želji da one trajno ostanu. Također, Trump je nametanjem velikih carina za “reimport” spriječio američke proizvođače automobila da proizvodnju za američko tržište sele u Meksiko pa uvoze te automobile u SAD.
No, korijene treba tražiti i u razlikama između američkog i europskog poreznog sustava: Dok SAD visoko oporezuju korporacije, čime svoje proizvode čine u startu skupljima, dotle su u EU korporacije oporezovane minimalno, a teret poreza se izravno prebacuje na potrošače preko PDV-a koji u SAD ne postoji na saveznoj razini. Time se zapravo domaćem potrošaču u Europi isti proizvod naplaćuje skuplje za iznos PDV-a nego kupcu u SAD (primjer su europski automobili koji su zbog nepostojanja PDV-a i trošarina osjetno jeftiniji u SAD nego u Europi, često gotovo dvostruko), što Trump vidi kao stimuliranje izvoza i nepoštenu praksu.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
