Tehnički ministar financija Zdravko Marić istaknuo je u subotu nakon razgovora s predstavnicima Svjetske banke (WB) i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) njihov vrlo pozitivan pogled na činjenicu da je Hrvatska u situaciji da ima stabilnu parlamentarnu većinu i vladu, što je nužan preduvjet za provedbu reformi, dodao da je proračun za 2017. u pripremi te da će, unatoč tijesnim rokovima, sve učiniti da provede planirane porezne izmjene.
“Godišnja skupština MMF-a i WB-a prigoda je kada se susrećemo s menadžmentom tih institucija koje su zadužene za Hrvatsku, regiju i Europu. Na tim sastancima veliki je interes pokazan za političku situaciju u Hrvatskoj. Bez ikakvih preferencija, zajednički je zaključak da vrlo pozitivno gledaju na ishod parlamentarnih izbora i činjenicu da je Hrvatska u situaciji da ima stabilnu parlamentarnu većinu i vladu, jer to karakteriziraju kao nužan preduvjet za provedbu onih mjera i iskoraka koji su potrebni hrvatskom gospodarstvu i društvu u cjelini, i na što treba staviti naglasak”, istaknuo je Marić u telefonskoj izjavi Hini.
Kako je rekao, tijekom tih razgovora osvrnuli su se i na situaciju u domaćem gospodarstvu, u kojem se svi trendovi poboljšavaju, a neki su i iznad očekivanja.
“Temeljem gospodarskog rasta ostvarenog u prvih šest mjeseci, može se očekivati da će rast u cijeloj godini biti nešto veći od naših predviđanja (Vlada je u ovogodišnjem proračunu prognozirala stopu rasta od 2 posto). Vrlo pozorno prate i našu situaciju s javnim financijama. Izvršenje proračuna za prvih šest mjeseci pokazuje deficit od svega 0,2 posto BDP-a i vrlo je izvjesno da ćemo ispuniti naše obećanje o deficitu za cijelu godinu, na što su svi pozitivno reagirali”, izjavio je Marić.
Naveo je da ostaje naglasak na daljnjoj fiskalnoj konsolidaciji pri izradi proračuna za 2017. godinu i općenito na naporima da se stabilizira i počne smanjivati udio javnog duga u BDP-u, “što će biti vidljivo već krajem ove godine”.
Javni dug opće države na kraju lipnja ove godine iznosio je 285,7 milijardi kuna, što je 1,7 milijardi kuna ili 0,6 posto manje nego krajem lipnja prošle godine, podaci su HNB-a. Udio javnog duga u BDP-u smanjen je s 86,7 posto na kraju prošle na 84,5 posto na kraju lipnja ove godine, što je prvi njegov pad otkada se vode ti podaci.
Godišnja skupština tih vodećih svjetskih financijskih institucija uobičajeno je i mjesto susreta s financijskim institucijama i investitorima.
“Tematike razgovara s njima bile su manje-više slične kao i sa čelnicima WB-a i MMF-a, jer ih isto interesira daljnji razvoj situacije u Hrvatskoj. Nesumnjivo je da postoji interes za ulaganje u Hrvatskoj”, rekao je Marić.
U pripremi proračun za 2017.
Odgovarajući na upit, Marić je rekao da je proračun za 2017. već u pripremi. “Po svemu sudeći, nova vlada će imati dovoljno vremena da radi na proračunu za iduću godinu, ali za nepredviđene situacije, ako se nešto dogodi, uvijek možemo računati s potencijalnim privremenim financiranjem”, rekao je.
Konture proračuna još nisu u potpunosti poznate, dodao je.
“Još se radi na njegovim pretpostavkama u smislu proračunskog procesa, no iduća vlada bi trebala ispuniti i ispoštovati preporuke Europske komisije i nastaviti fiskalnu konsolidaciju tako da iduće godine deficit proračuna bude oko 2 posto BDP-a”, istaknuo je.
Najavljene promjene zakona u smjeru smanjivanja poreza na dohodak i dobit, pak, ovisit će o daljnjoj fazi formiranja parlamentarne većine i vlade.
“Vremenski rokovi su poprilično tijesni. Što se tiče same porezne reforme, usuglašavamo zadnje detalje, jer u konačnici se vrlo često stvar svede na njih. Pokušavamo pronaći načine da poreznu reformu i njezine benefite osjeti najveći dio hrvatske populacije, a s druge strane želimo provesti konzultacije na razini političkih stranaka i javnu raspravu. Međutim, već je 8. listopada, vremenski rokovi su vrlo kratki. Učinit ćemo sve što je u našoj moći da ispunimo taj zacrtani plan”, rekao je Marić.
Plan financiranja bit će poznat kad i proračun
Po njegovim riječima, plan financiranja države za ovu godinu u većoj je mjeri ispunjen, pri čemu je istaknuo da je taj plan dobrim dijelom bio usmjeren i na 2017. godinu, u kojoj dospijeva na naplatu nešto više od 27 milijardi kuna prema proračunu, i još 9 milijardi kuna u širem obuhvatu proračuna, u što je uključen i cestarski segment.
“Što se tiče dinamike izdanja, sigurno je da ćemo se voditi vrlo pragmatičnim principima s obzirom na visoku cijenu duga i općenito kapitala koji Hrvatska plaća te da ćemo tražiti optimalna rješenja kako bismo uspjeli ostvariti dodatne uštede na kamatama. Sama dinamika zaduživanja bit će poznata vrlo skoro, kad ćemo donositi proračun za 2017.”, naveo je Marić.
Kazao je i da će se kod plana financiranja, eventualno i predfinanciranja za 2017., razmotriti mogućnost da se na tržištu kapitala refinancira skupi dug jeftinijim.
Naveo je i da se s predstavnicima Svjetske banke, između ostaloga i razgovaralo i o cestarskim poduzećima.
“Detalji projekta restrukturiranja cestarskih poduzeća nisu još u potpunosti finalizirani, a ovom prilikom smo imali strateške i tehničke sastanke na tu temu, na koju stavljamo veliki naglasak s obzirom da ove i iduće godine dolazi na naplatu veliki dio duga autocesta”, rekao je Marić, napomenuvši da je potrebno napraviti kvalitetno financijsko i poslovno restrukturiranje tvrtki iz tog sektora.
Ministar financija Zdravko Marić predvodi od 6. do 9. listopada hrvatsko izaslanstvo na godišnjoj skupštini Svjetske banke (SB) i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) u Washingtonu. U izaslanstvu su predstavnici ministarstava financija, pomorstva, prometa i infrastrukture te Hrvatske narodne banke (HNB).
Tekst se nastavlja ispod oglasa
