Nakon nedavno izglasanog paketa poreznih promjena, na red polako dolazi set mirovinskih zakona. Marin Piletić, ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, u nekoliko je navrata u novije vrijeme govorio o mini mirovinskoj reformi. Prema saznanjima Poslovnog dnevnika, s izmjenama zakona o OMF-ovima sprema se i zanimljivo iznenađenje o kojem dosad nije bilo riječi. Iz obveznih mirovinskih fondova gotovo milijarda eura skrenut će se u državni investicijski fond.
Od izjednačavanja dodatka na mirovinu za drugi stup s onim za prvi (27 posto) pa do daljnje liberalizacije ulagačkih pravila tih fondova, smanjenja naknada upravljačkim društvima do povećanja maksimalnog iznosa jednokratne isplate prilikom umirovljenja i slično.
Vezano uz izjednačavanje dodatka na mirovinu za drugi stup s onim za prvi (27 posto) ovaj se tjedan privodi kraju javno savjetovanje o prijedlogu izmjena postojećeg zakona.
Za zakone o mirovinskim osiguravajućim društvima (MOD) te o dobrovoljnim mirovinskim fondovima netom je prošlo e-savjetovanje, ali samo za obrasce prethodne procjene učinaka planiranih promjena.
Za prijedlog izmjena Zakona o obveznim mirovinskim fondovima (OMF), u okviru kojeg zapravo slijedi najviše inovacija, i obrazac procjene učinaka i sam zakonski prijedlog još se čekaju.
Glavna zvijezda – Kapitalni fond?
Kapitalni fond, odnosno HMID, mnogi vide u glavnoj ulozi u cijeloj ideji da se dio imovine mirovinaca preusmjeri u novi državni fond.
O njihovu smjeru resorni ministar je unazad mjesec-dva govorio na konferenciji mirovinskih fondova, kao i na sastanku Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe. Većina predstavljenog, doduše, najavljivana je još prošle jeseni, kad je odrađeno i javno savjetovanje o prijedlozima izmjena zakona o MOD-ovima, te o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima.
Bilo je to vrijeme kad je bio aktualan plan rješavanja pitanja vlasništva odnosno preuzimanja udjela sankcioniranih dioničara Fortenova grupe s OMF-ovima u glavnoj ulozi.
Nakon što je ta operacija pala u vodu, i promjene mirovinskih zakona na neko su vrijeme stavljene na čekanje.
U međuvremenu je cijeli paket revidiran i nadopunjen rješenjima poput pitanja dodatka na mirovine ili omogućavanja većeg postotka akumulirane štednje za koju će ubuduće biti moguća jednokratna isplata (uz zadane uvjete).
No, prema saznanjima Poslovnog dnevnika, s izmjenama zakona o OMF-ovima sprema se i zanimljivo iznenađenje o kojem dosad nije bilo riječi. Iz obveznih mirovinskih fondova gotovo milijarda eura skrenut će se u državni investicijski fond.
Kako doznaje Poslovni dnevnik, za OMF-ove kategorija A i B uvodi se obveza ulaganja 5 posto neto imovine (NAV-a) u udjele alternativnih investicijskih fondova s državnom garancijom povrata najmanje cjelokupno uloženih sredstava.
Garancija povrata
Prema posljednjem dostupnom mjesečnom izvješću Hanfe, neto vrijednost imovine obveznih mirovinskih fondova s krajem kolovoza je iznosila 19,3 milijarde eura, pri čemu na kategorije A i B otpada 17,6 milijardi eura. Pet posto imovine koja se namjerava preusmjeriti u svojevrsni “sovereign” fond, trenutno bi, dakle, impliciralo skretanje nešto manje od 900 milijuna eura prema tom fondu.
No, slijedom priljeva mjesečnih uplata, a uz pretpostavku da prinosi zadrže dinamiku iz dosadašnjeg dijela godine, čini se realnim da do donošenja novog zakona i početka njegove primjene vrijednost dvadesetine imovine dosegne odnosno premaši milijardu eura.
Spomenuta obveza pretpostavlja, dakako, dostupnost takvog alternativnog fonda s garancijom povrata, a u tom slučaju plan je da se istodobno za 5 posto NAV-a smanji obveza ulaganja fondova A i B u državne dužničke vrijednosne papire u odnosu na njihove trenutno važeće pragove.
900 milijuna eura iznosi pet posto imovine OMF-a
Ta novina objašnjava se intencijom da se smanji izloženost dužničkim instrumentima odnosno da se poveća izloženost vlasničkim instrumentima koji daju mogućnost višeg povrata “uz primjereno ograničenje rizika kroz garanciju povrata”.
>Žigman iz HANFA-e o gubitcima mirovinskih fondova: Nema povrata onima koji su pred mirovinom
Kad je riječ o garanciji, zakonski se namjerava definirati da je daje Republika Hrvatska, država članica OECD-a ili javnog međunarodnog tijela kojemu pripadaju jedna ili više država članica Europske unije. U Hrvatskoj trenutno ne postoji AIF koji bi nudio državnu garanciju povrata, ali to se u idućih nekoliko mjeseci može promijeniti.
U investicijskoj zajednici podsjećaju kako je Hrvatsko mirovinsko investicijsko društvo (HMID), koje danas upravlja državnim Kapitalnim fondom, registrirano za upravljanje AIF-ima. Upravo Kapitalni fond odnosno HMID mnogi vide u glavnoj ulozi u cijeloj ideji da se dio imovine mirovinaca ulagački preusmjeri u novi državni fond na tragu “sovereign wealth” fondova kakvi postoje u brojnim zemljama.
Jedno od pitanja koje se u toj priči nameće je i što Vladu motivira na taj iskorak (mimo općenitog obrazloženja o smanjenju izloženosti državnim obveznicama na račun vlasničkih papira s potencijalno boljim prinosima).
Dio promatrača smatra kako bi to moglo biti dio plana koji je opet na ovaj ili onaj način povezan s vlasničkim pospremanjima u Fortenova grupi, jer ona još uvijek nisu riješena.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
