Ministar Marić tvrdi: ‘Ova je kriza šansa za gospodarstvo’

Na fotografiji Zdravko Marić. foto HINA/ Edvard ŠUŠAK/ es

Nakon ove krize pokrećemo ubrzani razvoj gospodarstva, najavio je ministar financija Zdravko Marić u razgovoru za subotnji Večernji list, iznoseći podatke i planove kako će se država nositi s posljedicom blokade gospodarskih aktivnosti.

“Sve mjere iz paketa za pomoć gospodarstvu nisu se mogle donijeti bez kakvog takvog jamstva da za njihovu provedbu možemo osigurati i njihovo financiranje. No, završit ću pozitivnom porukom svima nama. Kad zdravstvena kriza završi, budimo spremni za leteći start i ubrzani razvitak hrvatskog gospodarstva.”, ocjenuje Marić i dodaje:

“Pandemija koronavirusa nedvojbeno je najgora globalna zdravstvena kriza našeg vremena. Svijet se upravo suočava i s materijalizacijom njenih ekonomskih posljedica čiji su razmjeri i vremensko trajanje još uvijek neizvjesni, ali će, po svemu sudeći, posebice u kratkom roku, biti bez presedana i značajniji od globalne financijske krize 2008. Posebnost ove ekonomske krize je simultanost i globalna rasprostranjenost udara s obzirom na to da će baš sve svjetske zemlje, u relativno kratkim vremenskim razmacima, snositi manje ili veće posljedice. Dodatni je problem da su u kratkom roku potencijalni zdravstveni i ekonomski učinci suprotstavljeni, što dovodi do problema upravljanja krizom, pri čemu smo vidjeli kako se nisu sve države odlučile za istu strategiju borbe s krizom. Hrvatska je pravodobno prepoznala opasnosti zaraze i posljedice koje mogu nastupiti kako za zdravlje tako i za život naših sugrađana i u ovoj krizi pokazuje svoje najbolje lice, discipliniranost, solidarnost i odgovornost, po čemu se vidi da smo uspješniji od puno bogatijih zemalja. Kao što smo pravodobno prepoznali epidemiološke opasnosti, tako smo pravodobno prepoznali i reagirali na izvjesne negativne ekonomske posljedice. Najveći izazov u ovoj situaciji je neizvjesnost do kada će ova kriza trajati. O duljini njena trajanja ovisit će zdravstvene, socijalne i ukupne gospodarske posljedice. Dobro je što ovaj put krizu dočekujemo spremniji i otporniji. Hrvatska je imala lošu i dugu epizodu kontinuiranog gospodarskog pada, međutim, u posljednjih nekoliko godina uz održiv gospodarski rast konsolidirali smo javne financije, čime smo stvorili fiskalni prostor za brzu i snažnu fiskalnu potporu za održavanje zaposlenosti i cjelokupne gospodarske aktivnosti.”, kaže Marić.

Cilj je očuvanje radnih mjesta i osiguravanje likvidnosti

Ministar Marić je za Večernji komentirao i Vladine gospodarske mjere.

“Vladine gospodarske mjere prije svega su usmjerene na očuvanje radnih mjesta i osiguravanje likvidnosti. Iznos potpore za očuvanje radnih mjesta u sektorima pogođenima koronavirusom je s početnih 3250 u ožujku povećan te će u travnju i svibnju iznositi 4000 kuna, a poslodavci koji koriste tu mjera bit će oslobođeni troškova pripadajućih doprinosa. Uz to, porezne obveznike kojima je rad zabranjen, odnosno ako im je rad onemogućen ili znatno otežan u cijelosti ili djelomično oslobađamo plaćanja javnih davanja koja dospijevaju tijekom ova tri mjeseca. Kad gledamo dosadašnju provedbu samo ove dvije mjere vidljivo je da se za korisnike prijavilo više od 67.000 poduzetnika kod kojih je zaposleno više od 400.000 ljudi. Kriteriji za korištenje jedne i druge mjere su vrlo fleksibilni, a sama provedba mjere je relativno jednostavna s vrlo malo administriranja. Upravo su krenule i mjere moratorija na kreditne obveze kako poduzeća pogođenih koronavirusom tako i građana, a duboko se nadam i vjerujem da će brzo i efikasno zaživjeti kreditna aktivnost banaka za nužna obrtna sredstva za isplate plaća, dobavljača i ostalih. Pozivam banke da također budu maksimalno susretljive u smislu kriterija i procedura prema svojim sadašnjim i budućim klijentima. HBOR i HAMAG će sudjelovati svojim sredstvima, ali i jamstvenim shemama koje bi trebale doprinijeti što povoljnijim uvjetima kredita. U odnosu na PDV, plaćanje porezne obveze odgađa se sve dok se ne naplate izdani računi. Iako u ovom trenutku ne možemo procijeniti potražnju za kreditima banaka za likvidnost te, kada zbrojimo i brojne sektorske mjere pojedinih gospodarskih resora, možemo zaključiti kako ukupne potpore gospodarstvu iznose oko 9% BDP-a po čemu se, u usporedbi s drugim zemljama, ubrajamo u sam vrh europskih država. Međutim, ne trebamo imati iluzije da se ova kriza neće negativno odraziti na ukupna primanja značajnog dijela naših ljudi pa ćemo u idućem razdoblju raditi na mjerama koje bi još više pomogle građanima nositi se s posljedicama ove krize.”

Marić ističe da ćemo nakon krize imati ograničena sredstva koja ćemo morati racionalno ulagati.

“Poslije ove krize koja, nadajmo se, neće dugo trajati nište više neće biti isto niti bi smjelo biti isto. Puno sam puta već do sada rekao da je ova kriza ujedno nova šansa i iz ovoga kroz što svi skupa prolazimo moramo izvući odgovarajuće pouke pa i smjernice za našu buduću ekonomsku politiku. Ograničena sredstva koja ćemo imati na raspolaganju u idućem razdoblju više nego ikada će od nas zahtijevati racionalno ponašanje. Učinkovitost mora sada, ali i u buduće biti prvi i osnovni preduvjet svih naših daljnjih postupanja. Brza reakcija i prilagođavanje novim situacijama te uvjetima poslovanja odlika je koja će odvajati uspješne od manje uspješnih, ne samo u svijetu poduzetništva nego i u javnom sektoru. Već smo sada naučili da se brojne usluge države mogu riješiti elektroničkim putem i siguran sam da će i određene procedure koje smo u ovim posebnim okolnostima pojednostavili ostati takve i trajno. Hrvatsko gospodarstvo danas karakterizira relativno niska zastupljenost industrije u dodanoj vrijednosti, a visoka zastupljenost sektora usluga, uz nizak udio robnog izvoza u BDP-u te znatnu uvoznu ovisnost, i zato u budućnosti moramo raditi na tome da se to promijeni. Bit će nužna transformacija domaćeg gospodarstva u smjeru veće izvozne orijentiranosti, ali i iskorištavanja naših komparativnih prednosti. Ova je kriza pokazala kolika je važnost poljoprivrede i prehrambene industrije u osiguranju dostatnih potreba za naše stanovništvo jer u slučaju poremećaja transporta i eventualnih zatvaranja granica izuzetno je važno imati dovoljne količine prehrambenih proizvoda iz domaćih izvora. Također se pokazala važnost domaće farmaceutske industrije, uključujući proizvodnju lijekova, zaštitnih sredstava i medicinske opreme. IT industrija i digitalizacija se pokazala iznimno važnom i spremnom da sve mjere, kako epidemiološke tako gospodarske, možemo implementirati brzo i učinkovito, a njihova prilagodljivost je omogućila da se privatni i javni sektor relativno bezbolno prilagodi radu na daljinu. To su samo primjeri u kojem bi smjeru trebala ići izrada buduće gospodarske strategije i mjere gospodarske politike.”, istaknuo je Marić.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/Večernji list