Plenković: Bakar postao pulsirajuće središte Primorsko-goranske županije

Premijer Andrej Plenković u srijedu je obišao Industrijsku zonu Bakar i podupro njezine daljnje razvojne planove, ocijenivši da je grad Bakar postao gospodarsko i pulsirajuće središte Primorsko-goranske županije.

“Grad Bakar, koji ima nešto više od 8.500 ljudi, na ovaj je način, s planovima koje je gradonačelnik (Tomislav Klarić) prikazao a uključuju novu zonu u Hreljinu i novu zonu u samom središtu Bakra, na određeni način postao gospodarsko i pulsirajuće središte Primorsko-goranske županije,“ rekao je Plenković, koji je u industrijskoj zoni obišao nove pogone tvrtki Euromodul i Orada Adriatic te nazočio polaganju temeljnog kamena za novi pogon tvrtke Montcommerce..

Premijer je naveo da je zona godinama nadograđivana i proširivana, da je gotovo postala specijalist za zaravni u krškom kraju i da je pritom ostvaren dobar balans između komercijalnih, trgovinskih, logističko-skladišni i proizvodnih sadržaja.

“Oko 4.000 ljudi sada ovdje zarađuje svoj kruh, a s planiranim investicijama od još oko 800 milijuna kuna, od čega su dio i sredstva iz EU fondova, planira se novih 1.000 radnih mjesta i na taj način Bakar hrani ne samo svoje žitelje nego sve širi krug ljudi iz ovoga kraja, županije i Rijeke,“ naglasio je Plenković.

Smatra da je izvanredan geoprometni položaj Bakra iskorišten na najbolji način te da je veliki dopronos zone i u činjenici da je Primorsko-goranska županija jedna od najrazvijenijih hrvatskih županija. “Vlada će sa svoje strane, osobito kada je riječ od državnom zemljištu, u dogovoru s gradom, tražiti najbolja i nasvrhovitija rješenja, kako bi se zona mogla dalje širiti i generirati nova radna mjesta, uz dobru infrastrukturu i olakšice”, istaknuo je premijer Pleković.

Projekt “Bakar – gospodarsko središte Hrvatskog primorja” predstavio je u upravnoj zgradi Industrijske zone Bakar gradonačelnik Klarić, navevši da se industrijska zona prostire na oko 500 hektara te da sada ima 191 korisnika s otprilike 4.000 zaposlenih. Planira se širenje zone na još oko milijun četvornih metara, a zona je prometno izvrsno povezana, svim vrstama prometa.

Klarić je rekao da je to najopremljenija zona u Hrvatskoj, prostorno – planski posve uređena te da se njezin razvojni ciklus nastavlja. Uz nove pogone, unutar zone gradit će se još oko 4,5 kilometra novih prometnica, a sva sredstva iz Industrijske zone ulažu se isključivo u njezin daljnji razvoj, izjavio je Klarić.

Premijer je obišao novoizgrađeni pogon tvrtke Euromodul, koja se bavi proizvodnjom urbane opreme i sustava za montažnu gradnju. Riječ je o drugoj lokaciji te tvrtke, koja zapošljava ukupno oko 120 ljudi. Godišnje ostvaruje prihod od 4 do 5 milijuna eura, a u novi prostor uloženo je oko 30 milijuna kuna. Dio novca osiguran je iz EU fondova, putem zajma HBOR-a, a za zatvaranje investicije iskorištena je i olakšica Industrijske zone.

Tvrtka Orada Adriatic bavi se uzgojem, preradom i trgovinom ribom, a uzgajalište se nalazi kod otoka Cresa, na otvorenom moru. Godišnje ta tvrtka proizvede tisuću tona orade i brancina, a 80 posto izveze. Zapošljava 80 ljudi, a lani je ostvarila promet od 108,7 milijuna kuna. U preradu i novi proizvodni pogon u Industrijskoj zoni Bakar uloženo je 45 milijuna kuna, površina novog prostora je 4.000 četvornih metara, a planira se godišnja proizvodnja od 3.000 tona raznih proizvoda i otvaranje oko 100 novih radnih mjesta.

Na kraju obilaska položen je temeljni kamen za novi proizvodni pogon tvrtke Montcommerce, koja se bavi industrijskom montažom i izradom čeličnih montažnih konstrukcija. Novi pogon gradi se pored postojećeg, koji već zapošljava oko 200 ljudi. Novi prostor tvrtki je potreban zbog povećanja obujma posla, a vrijednost investicije je oko 8 milijuna kuna.

Uz premijera, Industrijsku zonu Bakar posjetili su potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić, ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković i drugi suradnici. Nakon obilaska, premijer se u sjedištu županije i riječkoj gradskoj upravi susreo sa županom Zlatkom Komadinom i gradonačelnikom Vojkom Obersnelom.

Plenković s Komadinom i Obersnelom o projektima u PGŽ

Premijer Andrej Plenković u srijedu se, u nastavku posjete Primorsko-goranskoj županiji, susreo sa županom Zlatkom Komadinom i riječkim gradonačelnikom Vojkom Obersnelom s kojima je razgovarao o razvoju projekta LNG terminala, gradnji nove bolnice u Rijeci, projektu Rijeke kao Europske prijestolnice kulture i drugima, pri čemu je izrazio spremnost Vlade da podrži te projekte.

Nakon sastanka sa županom Komadinom, premijer je kazao kako je njegov posjet u okviru trajnog i intenzivnog dijaloga Vlade sa svim županijama. Na sastanku se, rekao je, razgovaralo o projektu LNG termnala na Krku, od kojega očekuje da će omogućiti kvalitetnu opskrbu Hrvatske i susjednih zemalja plinom te diverzificiranje opskrbe plinom u ovom djelu Europe. “Založit ćemo se da realiziramo taj projekt zajedničkim naporima u godinama pred nama, posebno zbog toga što su dobivena značajna sredstva Europske komisije za realizaciju“, istaknuo je Plenković.

Razgovaralo se i o projektu uređenja nove riječke bolnice, za koju kaže kako zavrjeđuje temeljito investiranje nakon niza problema proteklih godina. Izvijestio je kako je ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, koji je bio u njegovoj pratnji, predstavio prometne projekte koji će omogućiti bolju prometnu povezanost ovog dijela zemlje i luke s glavnim prometnim pravcima.

Komadina se zahvalio premijeru “na vrsnom poznavanju problematike Primorsko-goranske županije” i uvjeravanjima da će podržati niz projekata. Premijera je, kaže, zamolio da svoje diplomatsko iskustvo i umijeće te svoju poziciju na skorom razgovoru sa slovenskim premijerom Mirom Cerarom iskoristi i za otvaranje teme izgradnje nedostajućeg dijela poveznice autocestom u Sloveniji do graničnog prijelaza Rupa.

Riječki gradonačelnik Obersnel rekao je kako je s premijerom prije svega razgovarao o projektu Europske prijestolnice kulture (EPK) u Rijeci 2020. godine, pri čemu je od njega dobio “maksimalnu podršku”. Dogovoren je i zajednički sastanak do kraja srpnja, na kojem bi sudjelovali i ministri koji moraju aktivno sudjelovati na tom projektu. Tema razgovora bila je i izgradnja ceste D403 u Rijeci, od obilaznice do budućeg kontejnerskog terminala na Zagrebačkom pristaništu, kao važnom projektu jačanja konkurentnosti riječke luke. Premijera i njegove suradnike izvijestio je i o velikom projektu na području vodnog gospodarstva u Rijeci i okolici vrijednom 1,7 milijardi kuna, koji će uskoro biti spreman za prijavu na EU fondove.

Plenković je ustvrdio kako na projekt EPK gledao kao na važnu priliku za razvoj grada i cijele županije, koji će uz rješavanje nekih infrastrukturnih pitanja svojim programom omogućiti predstavljanje Hrvatske na visokoj razini. Najavio je kako će Vlada ispunjavati svoje financijske obveze prema ovom projektu, koji će “biti jednako prioritetan za Vladu kao i za Rijeku”. “Očekujem redoviti dijalog u mandatima gradonačelnika i Vlade koji se u većoj mjeri preklapaju, te kvalitetnu suradnju na dobrobit svih građana Rijeke“, naveo je Plenković i dodao kako u Vladu vjeruju u snažno otvoreno partnerstvo sa svim lokalnim jedinicama, bez obzira tko je na vlasti.

Novinare je zanimalo zašto u Vladi pripremaju novo zakonsko rješenje po kojem se župani, gradonačelnici i općinski načelnici ne b mogli rušiti usporedno s neizglasavanjem proračuna. Premijer Plenković je kazao kako je, temeljem dosadašnjeg iskustva, zaključio da je takvo rušenje lokalnih i područnih vlasti krajnje nepotrebno, jer se tako znao zlorabiti institut rušenja proračuna kad je većina u vijeću ili skupštini drugačija od pripadnosti župana, gradonačelnika ili općinskog načelnika. “Nije riječ o jačanju nekoga da mu se ne može ništa, nego o izbjegavanju situacija koje nisu nužne. Svakako će se u zakon ugraditi mogućnost smjene čelnika ako čine nezakonite radnje ili djeluju izvan okvira ovlasti“, naveo je premijer.