Posljednjih dana ponovno se najavljuje kako će premijer Andrej Plenković i njegova Vlada uvesti porez na nekretnine. Riječ je o porezu čije je uvođenje više puta najavljivano, ali se svaki put na neki način odustalo. Čini se da Plenković želi biti po tom pitanju sličan drugim europskim zemljama, pa donosimo kratki pregled situacije u njima.
Ministar financija Marko Primorac prije nekoliko dana rekao je u središnjem Dnevniku HTV-a da se Vlada ne boji uvesti porez na nekretnine. Kazao je da se o tome vode razgovori te dodao kako je Vlada povećala gornju granicu poreza kuća za odmor.
– Koji se sada može utvrditi de facto do razine od pet eura po četvornom metru. Dakle, svaka građevina, odnosno dio građevine prema zakonu kojim se definira i porez na kuće za odmor, se oporezuju porezom na kuće za odmor. Znači, svaka građevina, odnosno dio građevine koji se ne koriste trajno ili u koje nisu u dugoročnom najmu, također podliježu tome porezu, poručio je ministar financija.
Plaća li se već porez na nekretnine?
Rekao je kako se porez na kuće za odmor plaća na građevinu ili dio građevine, koji se koristi povremeno ili sezonski.
– Dakle, ako imate nekretnine koje nisu u trajnom najmu ili u kojima ne živite, te nekretnine već sada podliježu takvom porezu. Iako se on ne zove onako kako bi se trebao zvati, zove se porez na kuće za odmor i upravo zbog toga što je potrebno napraviti dodatan zahvat u tome sustavu je prije nekoliko godina bio i poticaj da se taj sustav reformira. Nažalost, taj pokušaj je propao, ali to ne znači da mi nismo opteretili ni na koji način nekretnine, kazao je Primorac.
> Dr. Đuro Njavro: Porez na nekretnine u Hrvatskoj je nepotreban
– Imate komunalni doprinos, imate spomeničku rentu, imate i komunalnu naknadu, pa i porez na kuće za odmor. I sada je potrebno cjelovito sagledati te sve elemente i odlučiti što će se dalje činiti, naglasio je.
“Smatram da je porez na nekretnine, tekući porez koji se obračunava na vrijednost nekretnina, najbolji izvor financiranja jedinica lokalne samouprave. Međutim kod nas je pitanje poreza na nekretnine postalo vrlo diskutabilno zbog brojnih pokušaja uvođenja poreza i komunikacijske kampanje koja je bila takva da je ostavljala dvojbu kod građana i strah što će se dogoditi kada se taj porez eventualno uvede”, rekao je ministar Primorac na N1 televiziji.
Kakvo je stanje u Europskoj uniji?
Prema posljednjim podacima Eurostata koji se odnose na 2021. godinu porezi na imovinu čine 2,4 posto zajedničkog BDP-a eurozone (s 19 članica jer se Hrvatska učlanila 2023.) te 2,2 posto zajedničkog BDP-a EU. Unija je od imovinskih poreza 2021. ostvarila 4,44 milijarde eura prihoda, 492 milijuna eura više nego godinu ranije kad je ostvareno 3,95 milijardi eura.
Hrvatska imovinu bilo nepokretnu bilo ostalu oporezuje ispod prosjeka Unije i eurozone, pa takvi porezi u BDP-u sudjeluju s 1 posto, a u ukupnim porezima udio im je 2,7 posto dok je prosjek EU 5,4 posto, a eurozone 5,7 posto u oba slučaja nešto niži nego godinu ranije. Hrvatska je od imovinskih poreza u 2021. ostvarila 561 milijun eura prihoda, 36 milijuna eura više nego godinu ranije.
Najveći su porezi u Francuskoj, Belgiji i Grčkoj
Porezi na imovinu uključuju ponavljajuće poreze koji se obično plaćaju godišnje i povezani su s nekom mjerom vrijednosti imovine o kojoj je riječ i ostale poreze koji uključuju poreze na kapital ili na prijenose poput nasljedstva, darovanja, kupnje i prodaje.
Porezi na imovinu najveći udio u BDP-u imaju u Francuskoj 4 posto, Belgiji 3,7 posto te Grčkoj 3,2 posto. U iste tri države imovinski porezi imaju najveći udio u ukupnim porezima, U Francuskoj 8,9 posto, u Belgiji 8,5 posto te u Grčkoj 8,1 posto.
Hrvatska je na obje ljestvice u donjem dijelu među zemljama s nižim poreznim opterećenjem, ali čak 12 članica EU imaju manji udio poreza na imovinu u BDP-u od Hrvatske, a čak 10 članica ima manji udio poreza na imovinu u ukupnim porezima od Hrvatske.
> Porez na nekretnine – Kako je Linić počeo igrokaz, pa nastavio SDP, HDZ…
Vrh liste se mijenja kada se članice Unije prikažu po oporezivanju nepokretne imovine, odnosno nekretnina.
Prva je Grčka u kojoj porez na nekretnine čini 2,4 posto BDP-a, a slijedi Francuska sa 2,3 posto te Danska s 1,9 posto. Prema kriteriju udjela ponavljajućeg poreza na nekretnine u ukupnim porezima na vrhu je ponovno Grčka sa 6,1 posto, potom Francuska s 5 posto Danska sa 4,8 posto, piše euro.dnevno.hr
Povijest pokušaja uvođenja poreza na nekretnine u Hrvatskoj
Pokušaj uvođenja poreza na nekretnine, koji je gurao bivši ministar financija Slavko Linić, neslavno je propao 2012. Prvenstveno zbog otpora građana i neslaganja u Kukuriku koaliciji poradi padanja rejtinga tada vladajućih koalicijskih partnera SDP-a i HNS-a.
Pod pritiskom Europske komisije Milanovićeva vlada još jednom je aktivirala Linićev model, najavivši uvođenje poreza na nekretnine početkom 2015., ali je realizaciju na kraju ipak odgodila jer bi joj takav potez zasigurno naštetio u predizbornoj godini.
Bivši premijer Orešković, u mandatu koji je kratko trajao, također je najavio da će uvesti porez na nekretnine, pri čemu je naglasio da će se fokusirati na nekretnine koje nisu u funkciji ili na vlasnike koji imaju više nekretnina.
Onda je na scenu stupio premijer Plenković.
Udruga Lipa upozoravala: Porez je opterećenje vlasnika do njegove smrti, nakon čega prelazi na njegove nasljednike
Udruga Lipa prikupila je 2017. više od 100 tisuća potpisa za peticiju protiv poreza na nekretnine čije je uvođenje bilo najavljeno od 1. siječnja 2018.
Vlada je tvrdila da će komunalna naknada prerasti u porez na nekretnine, ali se u Nacrtu prijedloga zakona o komunalnom gospodarstvu pojavio novi namet – građevinska renta. Kako je građevinska renta zapravo zamjena za postojeću komunalnu naknadu, porez na nekretnine predstavljao bi potpuno novi namet za porezne obveznike.
Lipa je tada poručila da uvođenje poreza, za razliku od dosadašnje komunalne naknade, donosi i novi izračun – osnovica za porez nadopunjuje se procjenom vrijednosti nekretnine temeljem godina gradnje/rekonstrukcije, odnosno stanja.
> Dr. Đuro Njavro: Porez na nekretnine ugrozio bi socijalnu stabilnost Hrvatske
88% hrvatskih građana živi u vlastitom stambenom prostoru, stoga će ovaj porez pogoditi najšire slojeve stanovništva. Nemogućnost plaćanja novih troškova izbacit će na tržište brojne nekretnine, što će za posljedicu imati pad vrijednosti nekretnina i ukupnog bogatstva građana. Isto tako, posljedica ovog nepravednog poreza bit će i pad aktivnosti u građevinskom sektoru.
Nadalje, porez na nekretnine uzrokuje dvostruko oporezivanje dohotka građana, jednom u trenutku ulaganja u kupnju, gradnju i održavanje nekretnine, ponajviše kroz PDV i porez na dohodak, a drugi puta kroz porez na nekretnine. Budući da je porez godišnji i ponavljajući, on predstavlja opterećenje vlasnika do njegove smrti, nakon čega prelazi na njegove nasljednike, i tako u nedogled, upozoravala je Lipa 2018.
Zbog percepcije javnosti i negativnih stavova odustalo se od poreza i brisan je iz zakona.
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.