Kako restrukturirati posrnuli koncern Agrokor, treba li smanjiti ili povećati kontrole u gospodarstvu te kako poboljšati investicijsku klimu, kreditni rejting zemlje i rast gospodarstva – bila su neka su od pitanja emisiji Hrvatskog radija “Poslovni tjedan”.
Osvrćući se na slučaj “Agrokor”, poduzetnik i vlasnik Orbico grupe Branko Roglić kazao je da je to sve velika enigma. Shvatio sam da gospodin Todorić više ne upravlja sustavom, izgubio je kontrolu i ja sam onda želio naplatiti svoje potraživanje. Mislim da nisam pogriješio i mislim da bi to tako svatko trebao učiniti. Ono što me muči je to – kakvi su to vlasnici i kakav je to menadžment kod dobavljača koji su omogućili da su toliko izloženi prema jednom kupcu. Kad bi ja bio vlasnik, ja bih odmah sve te menadžmente posmjenjivao. Taj menadžment nema nikakvog uvida u stanje poslovanja niti ima viziju dugoročne održivosti tih poduzeća, rekao je Roglić.
Što se tiče Agrokora, mislim da je Vlada učinila jedinu moguću stvar. Ona je problem odgodila, netko će tu rupu morati popuniti, ali mislim da je bolje da se ona puni kasnije, nego u trenutku kada se to dogodilo, kazao je Roglić. Na pitanje hoće li to država morati plaćati, odgovorio je kako smatra da će djelomično trebati to učiniti. Mislim da sam Agrokor neće moći generirati toliko novca da bi mogli oko 50 ili 60 milijardi kuna vratiti, napominje Roglić.
Drugi problem kojega ističe je ogroman broj sudskih procesa. Ne znam hoće li ti procesi biti riješeni u 10-ak godina, dodaje.
Očekivao sam ovakvu reakciju Sberbanke, jer se banka želi naplatiti. Pitanje je hoće li oni uspjeti dokazati da je to bila nacionalizacija Agrokora. Ja mislim da to nije bila nacionalizacija Agrokora, nego privremeno preuzimanje upravljanja. Kako će to završiti na sudu, samo Bog zna, rekao je Roglić.
Ekonomski analitičar Tihomir Domazet izjavio je da je hrvatsko gospodarstvo još uvijek u krizi. BDP će, i s ovim rezultatom u 2017. godini, i dalje biti 6% niži nego što je bio prije krize. Glavni razlog tome je između ostalog rast duga privatnog sektora. Taj je dug rastao u razdoblju do krize 343%, a BDP je rastao 109%. Dug Agrokora iznosi, u odnosu na BDP, preko 11%. To je ogroman dug, kazao je Domazet.
Smatra da krucijalno pitanje nije više treba li “lex Agrokor” ili ne, već što sada treba poduzeti. Cjelokupni ekonomski sustav nije bio u funkciji rasta i razvoja. Sve što se gomilalo ovih godina, dovelo je do toga da se želio taj koncern financirati iz duga, a ekonomski zakoni govore da se to ne može dogoditi.
Osvrćući se na pitanje povrata Agrokorovog duga te hoće li to ići na teret poreznih obveznika, Domazet je kazao da se to na tržištu već osjeti.
Stručnjak za restrukturiranja tvrtki Andrej Grubišić kazao je da je Agrokoru presudilo tržište. Vrlo često čujem da je Agrokor propao radi politike. No nema u svijetu velikog biznisa čiji se lakat ne dodiruje s politikom silom ili milom. Problematičnije stvari postaju kada se prime ruku pod ruku. Agrokoru je definitivno presudilo tržište jer se pokazalo da je investicije koje je napravio nisu tržišno održive, banke koje su ga kreditirale po 10% su uvidjele da je toj berbi došao kraj, dobavljači koji nisu tražili vanjska tržišta nego su živjeli u komforu isporuka na centralno skladište Konzuma također su vidjeli da je toj bajki došao kraj. Prema mom mišljenju Agrokor je tipičan primjer kako doista tržište funkcionira i ne zakazuje te doista uvijek šalje istu poruku – “nema besplatnih ručkova”.
