Nakon deset godina agencija Moodys učinila je pozitivan pomak u procjeni rejtinga Hratske. Iako je zadržala dugoročni kreditni rejting, izglede je podignula s negativnih na stabilne. Ovakvu procjenu objašnjavaju snažnijim gospodarskim rastom za koji očekuju da se i nastavi, ali i upozoravaju na važnost provedbe reformi.
Jesmo li na putu da podignemo i dugoročni kreditni rejting? Hoće li i kada Hrvatska izaći iz Procedure prekomjernog deficita? U emisiji Otvoreno na HRT-u gostovali su: MARTINA DALIĆ, potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, dr. sc. MARUŠKA VIZEK, ravnateljica Ekonomskog instituta u Zagrebu, prof. dr. sc. JOSIP TICA, Ekonomski fakultet u Zagrebu i VELIMIR ŠONJE, ekonomski analitičar.
Ovo sa izgledima rejtinga je dobar znak, ali ja to ne bih gledala kao kraj, nego kao početak i priliku, rekla je Martina Dalić.
Josip Tica istaknuo je kako Hrvatska i dalje nije u investicijskoj klasi. Oni nisu rekli da idemo u pozitivnom smjeru, nego da ostajemo tamo gdje jesmo i da je stvar stabilna. To je bolje nego što je bilo prije, kada su nam predviđali katastrofu. Dodao je da je opasno i neozbiljno ovo doživjeti kao bilo kakav uspjeh.
Od početka krize do kraja 2014. pali smo 12 % što se tiče BDP-a. Sada svima krasno zvuči kad se kaže da smo baždareni na 3 % rasta, ali to je sve skupa znatno ispod razine iz 2008., pojasnio je Velimir Šonje.
Ekonomsko zaostajanje nas prati stoljećima, rekla je Maruška Vizek. Mi smo na početku tranzicije bili 3. najbogatija zemlja bivšeg komunističkog bloka. Danas smo 3. najsiromašnija, a Bugarska i Rumunjska nam pušu za vratom. Smatra da bismo trebali biti zadovoljni što smo izašli iz recesije, ali i izrazito oprezni.
Važno i neizbježno za ovu godinu je oblikovati strukturne reforme, tvrdi Dalić. Reformom smatramo promjene koje reflektiraju više povjerenja u tržišne mehanizme i natjecanje. Jedan od načina osnaživanja potencijalnog rasta je da se nesposobnost državne uprave smanji i da ona prati potrebe privatnog sektora. Istaknula je da je nužna promjena u upravljanju državnom imovinom i da je najefikasniji način za to kombiniranje državnog i privatnog vlasništva.
Mislim da je dovoljno bilo vidjeti primjer imenovanja Uprave Podravke, uz koliko je to drame bilo, nadovezala se Vizek. To je tipičan primjer principa podjele plijena. Meni je ostalo malo zagonetno to da većinski vlasnik, a to su mirovinski fondovi i privatno vlasništvo od 74,6 %, nisu pokazali više hrabrosti u izboru Uprave, kazala je Dalić.
Tica smatra da je uravnoteženi proračun potpuno pogrešan cilj Vlade te da bi u vođenju fiskalne politike trebalo razmišljati onome što nas čeka. Kad pogledate rast prihodne strane proračuna za 2017., odnosno 2016., i korigirate to za stopu rasta BDP-a koja se očekuje, nema poreznog rasterećenja, istaknuo je. Je li racionalno računati da će svjetsko gospodarstvo zauvijek ovako rasti? Dodao je da treba inzistirati na efikasnosti.
Vizek smatra da su najveće neravnoteže pred kojima političari zatvaraju oči vezane za zaduženost. Smatra da je duboki problem i politička ekonomija upravljanja javnom imovinom. To je ono s čime se nijedna stranka ne želi suočavati.
Naše političke stranke se uglavnom ne natječu da ostvare neko javno dobro, nego za radna mjesta – od uprava agencija pa do poduzeća gdje ima oko 120 000 mjesta, nadovezao se Šonje. Dok politička struktura ne promijeni svoje ponašanje, dotle nema sreće. Rekao je da je privatni sektor u protekle 3-4 godine najviše iskoristio ulazak u EU i napravio pomak naprijed.
Tica je zaključio kako Hrvatska najviše gubi korak za svijetom u recesiji, jer recesije kod nas traju deseteljećima.
