Nakon oluja i nevremena Vukovarsko-srijemska županija broji veliku štetu i na poljoprivrednim površinama. Oluje su mnoge usjeve sravnile sa zemljom. Teško da će na poljima biti suncokreta i kukuruza, a stradali su voćnjaci i vinogradi.
Stanje je dodatno otežalo i to što su neki stanovnici danima bili bez struje. Gubici će se dugo utvrđivati, a još će dulje trebati da se poljoprivrednici od njih oporave.
U nezapamćenom nevremenu Vitomir Sabadoš iz Mikluševaca jedva je spasio glavu. No pšenicu nije mogao spasiti.
“Htio sam normalno uskladištiti malo pšenice, pričekati bolju cijenu, a ovo je ispalo kako je ispalo. I bit će kako će biti, ne znam ni ja, kazao je za HRT.
Mislili su ratari da će gubitke na pšenici i ječmu pokriti dobrim urodom kukuruza i suncokreta. Međutim…
“Nikad bolji, nikad ljepši nije bio nego ove godine, a od te ljepote nećemo imati ništa, kazao Petar Markasović iz Svinjarevaca na polju punom uništenih suncokreta.
>Tijekom nevremena u Hrvatskoj stradalo više od milijun stabala: Što će biti s njima?
“Sve je porušeno. I ono što možda nije puklo, izvaljeno je kompletno s korijenom iz zemlje, tako da tu neće biti ništa. Jedino što ljudi mogu sad napraviti, ako se što da spasiti, ali, jednostavno, ići će se u tanjuranje”, kaže Josip Poljak iz Lovasa.
‘Ni na jednoj kulturi nećemo imati nikakvu zaradu’
Štete u općini Tompojevci na jarim kulturama su 90% do 100%. Sada strahuju da ni preostalu stoku neće čime imati nahraniti, a svinje ne mogu ni prodati.
“Problem je prvo svinjska kuga jer imam 1450 komada. Dosad je bilo sve u redu, ali nikako da te svinje idu van. Oni su sad sigurno 130 kg. Svaki dan jedu sve više i više i razvaljuju mi farmu”, kaže za HRT Ivan Lajko iz Tompojevaca.
Štetu utvrđuje i obitelj Delić iz Babine Grede. Moraju popraviti farmu, ali i nadoknaditi gubitke.
“Mlijeko smo par dana bacali, tri-četiri dana nije bilo struje i bacali smo. Nije mljekara ni dolazila. Ja njima ne zamjeram, normalno kad ne možeš sačuvati mlijeko”, kaže Ivan Delić.
Stradali su i mnogi vinogradi. Iako su vinogradari lozu uspjeli sačuvati od najopasnije bolesti – plamenjače, od oluje nisu mogli. Na čak 10 hektara betonski stupovi i trsovi sravnjeni su sa zemljom.
“Bavim se i ratarstvom, i voćarstvom, i vinogradarstvom. Ova godina je specifična po tome što ni na jednoj kulturi nećemo imati nikakvu zaradu”, kaže Mladen Pavić iz Opatovca.
Teško dalje sami. Naime, moraju obnoviti domove, gospodarstva, a neće zaraditi ni od svojih kultura.
>Crkve stradale u olujnom nevremenu: Ovo je samo dio njih
“Cijene su išle dolje za 50%, potražnje još manje ima, nitko nije baš previše zainteresiran za robu”, istaknuo je Markasović.
“Jednostavno malo očekujemo pomoć i države. Možda da nam i s tim potporama, poticajima nešto unaprijed daju da krenemo s novom proizvodnjom”, kaže upravitelj PZ-a Lovas Zdenko Bistrović.
Od jeseni tako strahuju i poljoprivrednici i građani i ratari jer je pred njima neizvjesna sjetva. A kupci zbog poskupljenja kojeg će, čini se već sad, zasigurno biti.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
