Decentralizacija, kao preduvjet za gospodarski oporavak i rast, jedna je od ključnih tema u posljednje vrijeme. Dok se ta pitanja nastoje svesti na raspravu o teritorijalnom preustroju, nosioci vlasti na regionalnoj razini uprave zalažu se za jačanje decentralizacije u kojoj prvenstveno mora doći do korekcije porezne politike i fiskalne decentralizacije, a županije nastavljaju raditi i maksimalno doprinositi regionalnom razvoju. Upravo o tomu raspravljalo se na panelu „Županije – nosioci razvoja“ održanom u sklopu konferencije Small and Medium Business Forum.
Upitan jesu li županije uistinu nosioci razvoja, župan Krapinsko-zagorske županije Željko Kolar istaknuo je kako županije u okviru svojih mogućnosti zaista jesu nosioci razvoja, no ipak postoje financijska ograničenja. Smatra kako su funkcionalna i fiskalna decentralizacija nužne za regionalni razvoj Hrvatske. „Jako dobro poznajemo stanje na terenu i upravo zato bi nam država trebala prenijeti dio ovlasti.“, rekao je Kolar.
Istaknuto je i da uprava treba biti efikasnija i prilagođenija modernim trendovima europskog upravljanja. Župan Varaždinske županije Predrag Štromar rekao je kako županije žele preuzeti dio nadležnosti upravo zato što te poslove mogu kvalitetnije i učinkovitije obavljati. Stav je župana da bi županije primjerice poslove katastra, kao i druge poslove koji su trenutno u nadležnosti ureda državne uprave, obavljale puno brže. S tim se slaže i župan Virovitičko-podravske županije Tomislav Tolušić. „Županije same žele upravljati svojim resursima jer to u konačnici znači i učinkovitije funkcioniranje sustava u cjelini, kazao je Tolušić.
Odgovarajući na pitanje o smanjenju broja županija, predsjednik Hrvatske zajednice županija Goran Pauk rekao je kako to nije najvažnije pitanje jer promjena broja nije reforma. „Srž reforme mora biti funkcionalna i fiskalna decentralizacija koja je nužna; bilo to iz poreza na dohodak ili poreza na dobit – to tek treba vidjeti“, rekao je Pauk i dodao kako je politička volja za reformu najvažnija.
Županije bolje i efikasnije obavljaju većinu funkcija koju je centralna državna razina prenijela na regionalnu razinu, a jedan od ključnih razloga za to jest bolje poznavanje prilika na području na kojem županije djeluju.
Župan Primorsko-goranske županije Zlatko Komadina rekao je kako regionalna samouprava može preuzeti sve poslove državne uprave. „Lokalna zajednica mora živjeti od svojih resursa, a bez zapošljavanja nećemo stvoriti ravnotežu. Decentralizacija nosi sa sobom i demokratizaciju, a to je svakako cilj svih županija“, rekao je Komadina.
Kao primjer dobre prakse u području decentralizacije naveden je primjer Poljske koja je pametnim korištenjem sredstava iz EU fondova te posebnim raspoređivanjem sredstava na regionalnoj razini postala uzor svim zemljama u Europi, a Hrvatska zajednica županija i ove će godine u svibnju održati Forum hrvatskih i poljskih regija na kojima će jedna od tema svakako biti i decentralizacija.
Govoreći o županijama kao nosiocima razvoja, župani su se složili da su razvojne agencije jedan od glavnih pokretača gospodarskog razvoja kako svake pojedine županije, tako i Republike Hrvatske u cijelosti.
Hrvatska zajednica županija broji 20 županija i njihovih župana te Grad Zagreb koji zajednički, bez obzira na političku pripadnost, aktivno rade na promicanju ustroja regionalne samouprave te na poticanju i potpori ravnomjernog gospodarskog i društvenog razvitka svih županija. Kroz Hrvatsku zajednicu županija žele komunicirati prema upravnim tijelima, izvršnoj vlasti i javnosti te ojačati sustav koji zajednički grade niz godina, a sve s ciljem funkcionalne decentralizacije Republike Hrvatske. Predsjednik Hrvatske zajednice županija je župan Šibensko-kninske županije Goran Pauk (HDZ), a potpredsjednik župan Istarske županije Valter Flego (IDS).
Tekst se nastavlja ispod oglasa
